Hrvatska

Hrvatska je zemlja raznolikosti: od kontinentalnog dijela s velikim rijekama do prekrasne jadranske obale s tisućama otoka. Bogata povijest, kultura i priroda čine Hrvatsku zanimljivom destinacijom za život i posjet.

Nalazi se u srednjoj i jugoistočnoj Europi, ali je također i dijelom na  Balkanskom poluotoku. Kroz svoju povijest bila je izložena srednjeeuropskom, mediteranskom ali i turskom utjecaju.

Bila je jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Neovisnost je stekla 1991. godine, a Europskoj uniji pridružila se 1. srpnja 2013. godine.

• Glavni grad: Zagreb
• Službeni jezik EU-a: hrvatski
• Država članica EU-a: od 1. srpnja 2013.
• Valuta: euro (€)
• Europodručje: članica od 1.siječnja 2023.
• Šengensko područje: članica od 1.siječnja 2023.
• Brojke:
  • površina: 56 594 km2
  • broj stanovnika: 3 861 967 (2024.)

Politički ustroj Republike Hrvatske

Hrvatska je parlamentarna republika, kojoj je na čelu vlade premijer, a na čelu države predsjednik. Struktura vlasti temelji se na odvojenosti zakonodavnih, izvršnih i sudbenih ovlasti. Sabor ima zakonodavne ovlasti te nadzire izvršnu vlast. Zastupnici se biraju na mandat od četiri godine.

Gospodarstvo Hrvatske

Gospodarstvo Hrvatske je u velikoj mjeri usmjereno na usluge, posebno na turizam koji čini značajan dio BDP-a. Ovo je slično strukturi gospodarstva većine zemalja Europske unije.

Turizam je najvažnija gospodarska grana, privlačeći milijune turista svake godine. Hrvatska ima razvijenu turističku infrastrukturu, posebno cestovnu mrežu, što olakšava povezivanje s drugim zemljama EU-a, posebno s Njemačkom, Italijom, Slovenijom, Austrijom i Mađarskom.

Industrija, iako manje zastupljena od usluga, također ima važnu ulogu. Najznačajnije su prehrambena industrija, petrokemija i metaloprerađivačka industrija.

Geografski položaj

Kao podunavska i jadranska zemlja ima povoljan geoprometni položaj na sjecištu važnih europskih prometnih pravaca, a njezine su luke izlaz na more za sjevernije susjedne zemlje.

Reljefno i klimatski iznimno je raznolika zemlja. Njezino područje istodobno obuhvaća prostrane nizine u kontinentalnom dijelu između rijeka Drave i Save (Slavonija), prave planinske krajeve u središnjem (Lika i Gorski kotar), a u zapadnom i južnom dijelu dugačku, razvedenu i osunčanu obalu s više od 1000 otoka (Istra, Kvarner, Dalmacija).

Ima očuvanu prirodu sa stotinama endemičnih biljnih i životinjskih vrsta, te je gotovo 10% njezina teritorija zaštićeno u okviru 12 parkova prirode, 8 nacionalnih parkova i dvaju strogih rezervata.

Klima

Smještna je u umjerenom klimatskom pojasu oko 45. paralele. Prevladava umjerena klima s izraženim četirima godišnjim dobima.

Kontinentalni dio ima umjerenu kontinentalnu klimu s ljetima koja su često vrlo vruća (prosječna temperatura: siječanj -10°C do 5°C; kolovoz 19°C do 39°C).

Planinska područja na najvišim nadmorskim visinama imaju hladniju klimu sličnu alpskoj i imaju najviše oborina.

Obalnim područjem vlada sredozemna klima koja je u prosjeku toplija, ali i ujednačenija tijekom cijele godine, te inače nije obilježena dugotrajnim ekstremnim vrućinama (prosječna temperatura: siječanj 6°C do 11°C; kolovoz 21°C do 39°C). To je zato što promjene temperature ublažava Jadransko more. Ipak, područje nije imuno na toplinske valove koji mogu uzrokovati izbijanje šumskih požara; njima upravljaju vatrogasci i rijetko uzrokuju značajnu štetu naseljenom području. Određena obalna područja doživljavaju suh i hladan vjetar zvan Bura koji se snažno spušta s planina. Zimi je neugodno hladan, a ljeti osvježavajuć jer spušta visokokvalitetan planinski zrak.

Stanovništvo

Oko 60% stanovništva živi u urbanim sredinama, koje pokriva manje od 15% površine zemlje. svaki peti stanovnik živi u glavnom gradu Zagrebu. Četvrtina stanovnika Hrvatske starija je od 65 godina, a tek oko 14% mlađe je od 15 godina.

Hrvati čine više od 90% stanovništva. Po vjeroispovijesti najzastupljeniji su rimokatolici 78,97%, pravoslavaca je 3,32%, uglavnom Srba, koji su i najbrojnija nacionalna manjina, muslimana 1,32%, a protestanata 0,26%.

Hrvatska povijest

Hrvatska povijest seže od srednjovjekovnih početaka do današnjeg statusa moderne europske države. Kroz stoljeća je prolazila kroz razdoblja samostalnosti, unijâ s drugim državama i borbe za očuvanje svog identiteta.

Srednji vijek

• 9. stoljeće: Nastanak hrvatskih kneževina u graničnim područjima Karolinškog Carstva.
• 925. godina: Osnutak Kraljevine Hrvatske pod kraljem Tomislavom.
• 1102. godina: Početak personalne unije s Ugarskom.

Habsburška monarhija

• 16. stoljeće: Osmanska osvajanja i izbor Ferdinanda Habsburškog za hrvatskog kralja.
• 17. i 18. stoljeće: Stalni ratovi s Osmanlijama i Mletačkom Republikom.
• Dubrovačka Republika: Razvoj slobodne trgovine na Mediteranu.

19. stoljeće

• 1848. Hrvatski narodni preporod i kratkotrajno ujedinjenje hrvatskih zemalja.

20. stoljeće

• 1918. Hrvatska postaje dio Kraljevine Jugoslavije.
• 1945. Hrvatska postaje jedna od republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
• 1991. Hrvatska proglašava neovisnost.
• 1991.-1995. Domovinski rat i obrana od srpske agresije.

Suvremenost

• 1992. Članstvo u Ujedinjenim narodima.
• 2009. Članstvo u NATO-u.
• 2013. Članstvo u Europskoj uniji
• 2023. Ulazak u Schengenski prostor i Eurozonu.

Kultura

Smještena na raskrižju srednje Europe, Mediterana i Osmanskog carstva, stoljećima je bila mjesto susreta različitih civilizacija. To bogato nasljeđe odražava se u brojnim spomenicima pod zaštitom UNESCO-a, od antičkih ruševina do renesansnih palača.

Kroz povijest, Hrvatska je dala svijetu brojne umjetnike i mislioce. Od Marulića, smatranog ocem hrvatske književnosti, preko kipara Jurja Dalmatinca i skladatelja Luke Sorkočevića, do književnice Ivane Brlić-Mažuranić i kipara Ivana Meštrovića.

I danas, hrvatski umjetnici ostavljaju značajan trag na svjetskoj sceni. Redatelj Branko Lustig, nagrađen Oscarom, i pijanist Ivo Pogorelić samo su neki od suvremenih primjera hrvatske kreativnosti.

Društvo

Hrvatska se odlikuje bogatom tradicijom i načinom života koji je duboko ukorijenjen u zajedništvu. To se očituje u brojnim aspektima života, od očuvanja običaja i narodnih nošnji do razvijene kulturne baštine i bogate gastronomije.

Hrvatska kuhinja poznata je po svojoj regionalnoj raznolikosti, a posebno se ističe po vrhunskom maslinovom ulju i autohtonim sortama vina.

Sport zauzima važno mjesto u hrvatskom društvu. Brojni uspješni sportaši, poput Dražena Petrovića, Gorana Ivaniševića, Janice i Ivice Kostelića te nogometaša Davora Šukera i Luke Modrića, postali su prepoznatljivi ambasadori Hrvatske u svijetu.

Izvori: Eurostat – podaci o površini i broju stanovnika, croatia.eu, wikipedia, wikivoyage