Hrvatski državni arhiv u Zagrebu
Zgrada Hrvatskog Državnog Arhiva uspješan je spoj rane bečke secesije i njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća.
Izgradnja Kraljevske sveučilišne knjižnice i Kraljevskog državnog arhiva započela je 21. veljače 1911. prema pobjedničkom projektu arhitekta Rudolfa Lubynskog, a svečano je otvorena 29. studenoga 1913. godine.
Zgrada HDA najznačajnija je palača hrvatske secesije. Uspješan je spoj rane bečke secesije i njemačke arhitekture s početka 20. stoljeća. Zamišljena je kao autonomna građevina u perivoju, dobro uklopljena u zagrebačku Zelenu potkovu – sustav gradskih trgova s parkovima u obliku slova U u zagrebačkom Donjem gradu.
Visoka polukupola iznad središnje čitaonice u središnjem dijelu palače, s četiri stupa i četiri sove na svakom od njih koje nose globuse, savršeno predstavlja identitet znanja.
Robert Frangeš izradio je fasade s alegorijama četiriju sveučilišnih znanosti – filozofije, prava, medicine i teologije, dok je Rudolf Valdec izradio fasadu s alegorijom knjižničarstva. Ta su pročelja skladno uklopljena u cjelovitu, jednostavnu, a opet monumentalnu viziju arhitekture.
Hrvatski državni arhiv čuva, te znanstveno-stručno obrađuje arhivsko gradivo, odnosno dokumente državnih i javnih ustanova, poduzeća, pravnih i fizičkih osoba čija se je djelatnost prostirala ili se prostire na čitavom dijelu Republike Hrvatske, ali i znatno šire. Arhivsko gradivo koje se čuva ima značenje za čitavu Republiku Hrvatsku.
Lokacija
Zagreb
Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
IstražiSecesija
U različitim zemljama Secesija se različito nazivala: u Francuskoj i Belgiji Art Nouveau, u Njemačkoj se zove Jugendstil, u Italiji Floreale ili Liberty (nazvana po londonskoj trgovini koja je prodavala modernu dizajnersku robu proizašlu iz pokreta “Arts and Crafts”), u Velikoj Britaniji Modern Style, u Španjolskoj Modernismo – s dva glavna pravca u Madridski Modernizam i Katalonski modernizam, u SAD-u je prihvaćena kasnija inačica – Art deco, a u Hrvatskoj je poznat pod austrijskim nazivom – “secesija” koji se odnosi na Bečku secesiju.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.