Muzej suvremene umjetnosti (MSU) – Zagreb

Muzej je utemeljen 1954. godine osnivanjem Gradske galerije suvremene umetnosti, a nalazio se u palači Kulmer na Gornjem gradu. Zbog malog prostora muzej nije imao stalni postav. Na sadašnju lokaciju u Novi Zagreb seli se 2009 godine, u zgradu koja je izgrađena prema pobjedničkom projektu arhitekta Igora Franića.

Nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti ima nešto manje od 15 tisuća kvadrata, od toga 3.5 tisuće za stalni postav, a 1500 za povremene izložbe najznačajnijih autora i pojava na hrvatskoj i međunarodnoj suvremenoj sceni. Veći dio zapadne strane muzeja pokriva LED zaslon dug 90 metara. Na njemu se projiciraju umjetnički video radovi kojima muzej komunicira s prolaznicima. Ekrana je među najvećima u ovom dijelu Europe. U sklopu muzeja nalaze se knjižnica, multimedijalna dvorana, knjižara, VIP salon, kafić, restoran, pedagošku dvoranu i apartman za posjetitelje i kustose.

U želji da redefinira značenje stalnog postava, muzej se odlučio za koncepciju “Zbirke u pokretu” čime ističe pomake u interpretaciji i prezentacije muzejske građe. One sadrže privremeni karakter, fleksibilnost i promjene na prostornom i vremenskom planu. Njih čini nekoliko muzejskih cjelina poput “Umjetnost kao život”, “Projekt i sudbina”, “Velika enigma svijeta”, “Umjetnost o umjetnosti”, “Riječi i slike”…

MSU sadrži i pokazuje početke i razvoje suvremenskih umjetničkih tendencija kroz zbirke filma i videa, crteža, plakata, grafika, medijskih umjetnosti, fotografija, skulptura i slikarstva. Najznačajniji dio stalnog postava muzeja su arhiv fotografija Toše Dapca, zbirka iz ateljea Ivana Kožarića, zbirka Vjenceslava Richtera, zbirka Benka Horvata te donacija Silvane Seissel. Također vrijedi pogledati i ostale zbirke, te aktualne izložbe.