Orlandov stup i dubrovački lakat

Podignut 1418. godine, prikazuje srednjovjekovnog viteza Orlanda s uzdignutim mačem, a izradio ga je u gotičkom slogu kipar Bonino iz Milana. Stup je kroz stoljeća bio ne samo umjetnički i urbanistički naglasak, nego i središnje mjesto javnog života, pravde i ceremonije.

Vitez Orlando

Vitez Roland ili na talijanskom Orlando, živio je u 8. stoljeću i bio je franački vojskovođa u službi kralja Karla Velikog. Kao vojni guverner Bretonske marke branio je franačke granice od napada Bretonaca na sjeverozapadu Francuske. Poginuo je  15. kolovoza 778. u bitci kod Roncesvallesa, protiv Baska u sjevernoj Španjolskoj.

Jedini povijesni zapis o Orlandu imamo u Einhardovom djelu Vita Karoli Magni, gdje se opisuje kao Hruodlandus Brittannici limitis praefectus.

Njegova junaštvo opisano je u srednjovjekovnom ciklusu pjesama poznatih kao Materija Francuske, u epu “Pjesan o Rolandu“ , najpoznati iz serije starofrancuskih junačkih pjesama o Karlu Velikom. Ciklus je nastao između 11. i početka 12. stoljeća, gdje se Orlando pojavljuje kao nećak Karla Velikog i ideal viteškog junaštva.

Tijekom kasnog srednjeg vijeka njegovi su se kipovi počeli podizati na gradskim trgovima diljem Europe, osobito u njemačkim gradovima, kao simboli slobode, pravde i autonomije gradskih vlasti.

Najstariji Rolandov kip, iz 1404. godine, nalazi se u Bremenu.

Dubrovačka legenda o Orlandu

U Dubrovniku Orlando dobiva dodatno, lokalno značenje.

Prema legendi, obranio je grad od Saracena kod otoka Lokruma, no povijesno je podizanje stupa povezano s političkim okolnostima nakon 1358. godine, kada Dubrovnik ulazi u sastav Ugarsko-hrvatskog Kraljevstva.

Smatra se da je simbolika Orlanda u grad došla pod utjecajem kralja Žigmunda Luksemburškog, koji je u Dubrovniku boravio nakon poraza u bitci kod Nikopolja, čime stup postaje i izraz političke lojalnosti, ali i potvrda autonomije Republike.

Na stupu se nekoć nalazio jarbol s bijelom zastavom i monogramom sv. Vlaha, zaštitnika grada.

Centar gradskog života

Dubrovački lakat

Osim simboličke, stup je imao i vrlo konkretne funkcije u svakodnevnom životu. Ispred njega su se javno objavljivale odluke vlasti, a njegova je podlaktica služila kao standardna mjera – tzv. dubrovački lakat (51,3 cm), korišten u trgovini tekstilom.

Stup srama

Za stup su se, naime, vezali okrivljenici, ostajući u tom položaju po nekoliko sati, izloženi javnoj poruzi, ili su pak bili bičevani, rezane su im uši, nosevi, utiskivani biljezi u lice. O čemu govori 1440. godine i Filip de Diversis u Opisu slavnoga grada Dubrovnika.

U svom djelu Filip de Diversis još opisujuje kako se uz stup podizao barjak sv. Vlaha i kako su tijekom svečanosti, osobito uoči Feste sv. Vlaha, dužnici mogli slobodno ući u grad i pregovarati s vjerovnicima. Time je Orlando bio ne samo simbol pravde, nego i prostor privremenog pravnog “primirja“ i društvene regulacije.

Snažan vjetar

Stup je kroz povijest više puta mijenjao položaj i bio oštećen – 1825. srušio ga je snažan vjetar, nakon čega gotovo pola stoljeća nije bio na trgu. Nakon ponovnog postavljanja okrenut je prema sjeveru, za razliku od prvotne orijentacije prema istoku.

Stup u djelima Marina Držića

Orlando je duboko prisutan i u dubrovačkoj književnosti, osobito u djelima Marina Držića, gdje se spominje kao referentna točka gradskog života, simbol snage, ali i mjesto kažnjavanja i javnog izlaganja sramoti. U tom smislu, njegova je uloga višeslojna – od viteškog ideala do svakodnevne realnosti urbanog života.

Orlandov stup i festa sv. Vlaha

I danas se tijekom Feste sv. Vlaha na njemu podiže barjak s likom sveca, čime započinje najvažnija gradska svečanost. Orlandov stup ostaje središnja točka trga Luža, mjesto susreta, ceremonija i trajni znak slobode i identiteta Dubrovnika.

Znamenitosti u blizini:

• Stradun (Placa)
• Crkva sv. Vlaha
• Knežev dvor
• Palača Sponza
• Gradski zvonik
• Mala Onofrijeva fontana
• Vrata od Ploča