Utvrda i sportsko penjalište Ostrovica

Ostatci gradinskoga naselja na uzvisini iznad sela upućuju na kontinuitet nastanjenosti od razdoblja prapovijesti.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke rimskoga graditeljstva, te više primjeraka epigrafskih spomenika, skulptura, keramike i novca. Iz ranoga srednjega vijeka potječe više ulomaka starohrvatskoga crkvenoga namještaja s ostatcima natpisa i pleterne dekoracije.

U srednjem vijeku u Ostrovici je bila podignuta utvrda, koja je od 13. do sredine 14. st. bila jedno od sjedišta knezova Bribirskih. God. 1347. Grgur II. i Juraj III. Bribirski ustupili su Ostrovicu kralju Ludoviku I. Anžuvincu u zamjenu za utvrdu Zrin u Slavoniji. Otada je Ostrovica bila glavna utvrda kraljevske županije Luka.

God. 1388. zauzeo ju je bosanski kralj Tvrtko I. Kotromanić. U proj polovici 15. st. neuspješno ju je nastojala steći Mletačka Republika, kako bi njezinim posjedovanjem učvrstila obranu svojih zadarsko-šibenskih priobalnih stečevina.

God. 1523. osvojili su ju Osmanlije, u čijoj je vlasti ostala do sredine 17. st., kada je pripala novoosvojenim mletačkim područjima u dalmatinskom zaleđu te je naseljena novim stanovnicima. Otada utvrda gubi vojno značenje.

Za vrijeme Domovinskoga rata bila je pod srpskom okupacijom 1991-95.

Sportsko penjalište “Ostrovica”

Sportsko penjalište “Ostrovica“ nalazi se u istoimenom pitoresknom selu Ostrovica u općini Lišane Ostrovičke podno vrha Orlovača pod kojim se nalazi vapnenačka stijena u širini od oko 500m znana kao „Markova greda“. Na toj stijeni su Zadarski penjači iz Sportsko penjačkog kluba Paklenica uz potporu Turistička zajednica Ravnih kotara i Općina Lišane Ostrovičke te uz pomoć lokalnih penjača, 2023. godine uredili sportsko penjalište s 42 smjera.

Stijena je u lijevom dijelu podijeljena na dvije razine (sektori A, B i C) s visinom do 13m i lakšim smjerovima dok je na desnom dijelu (sektor D) stijena visine do 35m s nešto zahtjevnijim smjerovima. Stijena je većim dijelom kompaktni vapnenac dok u sektoru D postoji i sloj konglomerata koji je slabije kvalitete stoga se preporuča oprez. Karakteristika stijene su blago polegnute ili vertikalne ploče te brojne pukotine.

Orijentacija stijene je južna i jugozapadna što ju čini idealnom za penjanje od listopada do lipnja, dok je u ljetnim mjesecima radi nedostatka hlada penjanje gotovo nemoguće. Stijena je zaklonjena od bure, dok je izložena jugu. Do penjališta vodi kratka staza blagog uspona kojom od parkinga do prvih smjerova treba oko 15 min hoda.

S penjališta se pruža predivan pogled prema vrlo fotogeničnom monolitnom vapnenačkom tornju kojeg mještani zovu “Grad’na”, a u novije vrijeme se uvriježio i naziv “Mačkov kamen” prema čestom lokanom prezimenu. Pogled se dalje pruža na prostrana plodna polja u blizini sela Ostrovica, na područje Vranskog jezera te sve do otoka šibenskog akvatorija.