Zgrada Kolmar na trgu Bana Jelačića – Zagreb
Zgrada trgovca Roberta Kolmara građena je u neorenesansno–neobaroknom stilu, pročelje je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma.
U arhitektonskom birou Hönigsberg i Deutsch izrađen je projekt i za ovu zgradu podignutu 1904./1905. godine.
Zgrada na Trgu bana Josipa Jelačića 7 u Zagrebu izgrađena je za trgovca Roberta Kolmara. Robert Kolmar bio je veliki trgovac i investitor, a njegov brat Edmund bio je bankar, utemeljitelj Zavoda za gluhonijeme, Zavoda za slijepe te Društva za prehranu siromašne školske mladeži. Dobio je i orden cara Franje Josipa I. Tek što je sagrađena, kuću su kupili industrijalac Žiga Stern, vlasnik kožare i veletrgovac drvom Filip Deutsch.
Istovremeno atelijer Hönigsberg i Deutsch gradio je i kuća Rado u secesijskom stilu koja se nalazi dva broja zapadnije. Za razliku od nje Kolmarova je zgrada riješena u historicističkoj tradiciji, u neorenesansno–neobaroknom stilu. Pročelje je oblikovano u duhu slobodnog stila kasnog historicizma, a interijer zgrade očuvan je unatoč kasnijim zahvatima.
U stambeno-trgovačkim zgradama vlasnički stan najčešće se nalazi na prvom katu. U ovoj zgradi on zauzima cijeli prvi kat s glavnim prostorima prema Trgu i servisnim dijelom sa zasebnim ulazom iz ulice Pod zidom. Prostorije vlasničkog stana od sredine 20. stoljeća koristi Društvo hrvatskih književnika.
Dva tornja u središnjem dijelu pročelja, koja su bili prepoznatljiv motiv glavnog zagrebačkoga trga teško su oštećeni u zagrebačkom potresu 2020., pa su zbog sigurnosti morali biti uklonjeni. Video možete pogledati na HRT webu.
Zgrada je vrijedan primjer stambene palače u opusu atelijera Hönigsberg i Deutsch, kao i druge iz ovog studija odlikuje se kvalitetno izvedenim obrtničkim detaljima i korištenjem suvremenih konstruktivnih rješenja.
Lokacija
Zagreb
Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
IstražiHistoricizam
Historicizam u Hrvatskoj je obilježen gradnjom triju velikih sakralnih objekata: monumentalna Župna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku (1898.), neoromanička Đakovačka katedrala (arhitekti Karl Roesner i F. Schmidt, 1882.) i neogotička pregradnja zagrebačke katedrale s pocakljenim krovištem i zvonicima od 105 m (Hermann Bollé, 1880-1902.). Krajem 19. st. Hermann Bollé je u Zagrebu, na gradskom groblju Mirogoj, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, što je jedan od najvećih projekata europskog historicizma uopće.
IstražiNeorenesansa
Kao i u Europi, i u Hrvatskoj neorenesansa dominira stambenom i javnom arhitekturom, posebno od 1860-ih godina, pa sve do Prvog svjetskog rata. Ključni arhitekti koji su projektirali u neorenesansnom stilu u Hrvatskoj su Franjo Klein, Janko Nikola Grahor, Janko Jambrišak, Janko Josip Grahor, Martin Pilar, Kuno Waidmann, Hermann Bollé, arhitektonski biro Hönigsberg i Deutsch i brojni drugi. Hermann Bollé projektira ne samo brojne neorenesanse javne građevine već i restauraciju baroknih crkvi u stilu njemačke neorenesanse.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.