{"id":33,"count":12,"description":"

Nin (Aenona ili Nona) grad u Zadarskoj \u017eupaniji, povijesno je sredi\u0161te smje\u0161teno na oto\u010di\u0107u promjera samo 500 metara. Nalazi se u laguni na isto\u010dnoj obali Jadranskog mora, okru\u017een prirodnim pje\u0161\u010danim pla\u017eama, a s kopnom je povezan s dva kamena mosta iz 16. stolje\u0107a. Dana\u0161nji grad na oto\u010di\u0107u osnovan je prije 3000 godina i jedan je od najstarijih gradova na isto\u010dnom Jadranu. Podru\u010dje Nina prvi su kolonizirali drevni mediteranski narodi.<\/p>\r\nPrvo naselje u Ninu na podru\u010dju oto\u010di\u0107a razvilo je ilirsko<\/a> pleme Liburni <\/a>u\u00a09. st. pr. Kr. nakon nemira izazvanih panonsko-balkanskim seobama. Vremenski je to kraj bron\u010danog<\/a>\u00a0i po\u010detak\u00a0\u017eeljeznog doba<\/a>. Jo\u0161 starije naselje prona\u0111eno je oko 300 metara ju\u017enije na podru\u010dju dana\u0161nje solane a datira se\u00a0mla\u0111e kameno doba<\/a>. Nin se prvi put spominje u obliku\u00a0Hemionoi<\/i>\u00a0u djelu Periplus gr\u010dkog pisca Pseudo Skilaka, a najvjerojatnije je iskrivljeni oblik imena\u00a0Ainonoi<\/i>. Kasnije gr\u010dki pisci ime Nina navode u obliku\u00a0Ainona<\/i>, a rimski u obliku\u00a0Aenona<\/a><\/i>.\r\n\r\nPo\u010detkom\u00a01. st. pr. Kr. gubi se Liburnski utjecaj a zamjenjuje ga rimski kada se pojavljuje i drugo ime za Nin \u2013 Enona. Za vrijeme utjecaja Rima Nin je imao svoju statutarnu autonomiju.\r\n\r\nDoseljavanjem Slavena i\u00a0Hrvata<\/a>\u00a0na ove prostore Krajem\u00a06. st\u00a0i po\u010detkom\u00a07. st\u00a0Nin postaje njihovo prvo politi\u010dko, kulturno i vjersko sredi\u0161te. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je jedna od njihovih prijestolnica iz koje upravljaju dr\u017eavom, a isto tako i va\u017ena ratna i trgova\u010dka luka.\u00a07. lipnja\u00a0879.\u00a0godine knez\u00a0Branimir<\/a>\u00a0od\u00a0pape<\/a> Ivana VIII. prima pismo koje je u ono doba bilo priznanje dr\u017eave Hrvatske<\/a>. 1069. godine Petar Kre\u0161imir IV<\/a> u Ninu prvi naziva\u00a0Jadransko more<\/a>\u00a0na\u0161im morem<\/i>\u00a0u darovnici kojom zadarskom\u00a0samostanu sv. Kr\u0161evana<\/a>\u00a0daruje otok\u00a0Maun<\/a>. Godine 1080. za vrijeme kralja Dmitra Zvonimira<\/a> papinski legat odr\u017eava crkveni sabor.\r\n\r\nGubitkom dr\u017eavne samostalnosti Nin kao i cijela Hrvatska pada pod ma\u0111arsku krunu. Za to vrijeme Nin je samostalna gradska komuna \u0161to mu potvr\u0111uju\u00a0Andrija II.<\/a>\u00a01205.\u00a0godine i\u00a0Bela IV.<\/a>\u00a01244.\u00a0godine.\u00a0Ludovik I. An\u017euvinac<\/a>\u00a01371.\u00a0godine odr\u017eava sabor plemstva i gra\u0111anstva hrvatske i\u00a0Dalmacije<\/a>\u00a0i naziva Nin\u00a0na\u0161 glavni i kraljevski grad dalmatinski<\/i>.\r\n\r\nNin je pod hrvatsko ugarskim kraljem do\u00a01409.<\/a>\u00a0godine kada ga sramotnom prodajom\u00a0Ladislav Napuljski<\/a> zajedno s Dalmacijom, Zadrom<\/a>\u00a0i ostalim autonomnim gradovima predao Mle\u010danima. Nin zadr\u017eava svoju autonomiju. U strahu od\u00a0Turaka<\/a>\u00a0Mle\u010dani\u00a01537. godine napu\u0161taju Nin. Turci ga ru\u0161e ali ga nisu zadr\u017eali. Stanovni\u0161to se vra\u0107a i obnavlja grad i zidine. Po\u010detkom Ciparskog rata<\/a>\u00a01570. godine Turci jo\u0161 jednom nakratko zauzimaju Nin, a Mle\u010dani ga s brodova razaraju.\r\n\r\nGodine 1646. Mle\u010dani ponovo napu\u0161taju Nin, ali ovom prigodom su ga prvo zapalili te s dvije velike i \u010detiri male galije bombardirali iz luke. Nakon ovog razaranja, iako je poku\u0161ana obnova grada, Nin vi\u0161e nikada vratio prija\u0161nju va\u017enost.\r\n\r\n1828.\u00a0godine kona\u010dno je ukinuta\u00a0Ninska biskupija<\/a>, a zbog malarije stanovni\u0161tva je sve manje. Od\u00a01903.\u00a0do\u00a01909. godine vr\u0161i se asanacija rje\u010dice Jaruge, kanalizira se njeno u\u0161\u0107e i premje\u0161ta isto\u010dnije od samog grada (otoka). Stanovni\u0161tvo se vra\u0107a, a grad ekonomski ja\u010da jer je rije\u0161en najve\u0107i problem stanovanja u gradu.\r\n\r\nKraljevina Jugoslavija<\/a> nije se puno brinula za sam grad tako da su ostali neiskori\u0161teni njegovi potencijali.\r\n\r\nTek nakon\u00a0II. svjetskog rata<\/a> po\u010delo se ulagati u Nin (izgra\u0111ena je ciglana, ure\u0111ena solana).\r\n\r\nNakon osamostaljenja Hrvatske, odlukom\u00a0Hrvatskog sabora<\/a>\u00a0Nin je 1997. godine dobio status grada.\r\n\r\nIzvor: Wikipedija<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/gradski-vodic\/nin\/","name":"Nin","slug":"nin","taxonomy":"product_cat","parent":0,"meta":{"slim_seo":[]},"menu_order":0,"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_cat\/33","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_cat"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/product_cat"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?product_cat=33"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}