{"id":49,"count":43,"description":"Zadar<\/strong> je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Hrvatskoj. Smje\u0161ten je na Jadranskom moru<\/a>, u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara<\/a>. Zadar je sjedi\u0161te Zadarske \u017eupanije<\/a> i \u0161ire sjeverne Dalmacije<\/a>. Sam grad prostire se na 25 km2 s populacijom od 71 000 stanovnika u 2025<\/a>. godini, \u0161to ga \u010dini drugim najve\u0107im gradom u Dalmaciji i petim najve\u0107im gradom u zemlji.\r\n\r\nSa svojom bogatom ba\u0161tinom, Zadar je postao jedno od najpopularnijih turisti\u010dkih odredi\u0161ta u Hrvatskoj, a The Times<\/em><\/a> ga je nazvao \"sredi\u0161tem zabave na Jadranu\", a The Guardian<\/em><\/a> \"novom hrvatskom prijestolnicom cool-a\". Godine 2017. utvr\u0111eni grad Zadar uvr\u0161ten je na UNESCO-ov popis<\/a> svjetske ba\u0161tine kao dio mleta\u010dkih obrambenih radova izme\u0111u 16. i 17. stolje\u0107a: Stato da Terra \u2013 Zapadni Stato da Mar<\/a>.\r\n

Kratka povijest Zadra<\/h2>\r\nPodru\u010dje dana\u0161njeg Zadra najranije dokaze o ljudskome \u017eivotu vu\u010de iz\u00a0mla\u0111ega kamenoga doba<\/a>. Zadar svoje podrijetlo vu\u010de od\u00a09. st. pr. Kr.\u00a0kao naselje\u00a0ilirskoga<\/a>\u00a0plemena\u00a0Liburna<\/a> nazvan Iader<\/b>.\r\n

Rimsko i bizantsko doba<\/h3>\r\nGodine 59. pr. Kr. preimenovan je u\u00a0Iadera<\/b> kada je postao rimski<\/a> municipij<\/a>. Godine 48. pr. Kr. postao je rimska kolonija. Za vrijeme rimske vladavine Zadar dobiva obilje\u017eja tradicijskoga starorimskoga grada s pravilnom cestovnom mre\u017eom, javnim trgom<\/a> (forumom<\/a>) i povi\u0161enim kapitolijem s\u00a0hramom<\/a>.\r\n\r\nNakon\u00a0pada Zapadnoga Rimskoga Carstva 476.<\/a>, Zadar postaje prijestolnica\u00a0bizantske<\/a>\u00a0teme\u00a0Dalmacije<\/a>. Po\u010detkom\u00a09. stolje\u0107a\u00a0Zadar je nakratko do\u0161ao pod\u00a0frana\u010dku<\/a>\u00a0vlast.\r\n

Srednjovjekovne borbe i mleta\u010dka vlast<\/h3>\r\nPrvi\u00a0hrvatski vladari<\/a> nakratko su stekli vlast nad gradom u\u00a010. stolje\u0107u.\r\n\r\nGodine 998. Zadar je prisegnuo na vjernost du\u017edu<\/a> Pietru Orseolu II.<\/a> i postao vazal<\/a> Mleta\u010dke Republike<\/a>.\r\n\r\nGodine 1186. stavlja se pod za\u0161titu ugarsko-hrvatskog<\/a> kralja Bele III<\/a>.\r\n\r\nGodine\u00a01202. Mle\u010dani su uz pomo\u0107 kri\u017eara<\/a> ponovno osvojili i oplja\u010dkali Zadar.\r\n\r\nUgarska<\/a> je ponovno preuzela kontrolu nad gradom 1358., kada ga je dobio ugarski kralj Ludovik I<\/a>.\r\n\r\nKralj\u00a0Ladislav Napuljski<\/a> je 1409. prodao Dalmaciju Mle\u010danima<\/a>.\r\n\r\nKada je\u00a0Osmansko Carstvo<\/a> po\u010detkom\u00a016. stolje\u0107a\u00a0osvojilo zadarsko zale\u0111e, grad je postao va\u017eno upori\u0161te koje je osiguravalo mleta\u010dku trgovinu na Jadranu, administrativno i kulturno sredi\u0161te\u00a0mleta\u010dkih posjeda u Dalmaciji<\/a>. To je potaknulo okru\u017eenje u kojem su umjetnost<\/a> i knji\u017eevnost<\/a> mogle cvjetati, a izme\u0111u\u00a015.\u00a0i\u00a017. stolje\u0107a\u00a0Zadar je do\u0161ao pod utjecaj\u00a0renesanse<\/a>, iznjedriv\u0161i mnoge va\u017ene talijanske renesansne osobe kao \u0161to su slikar Giorgio Ventura<\/a>, te humanist i gramati\u010dar Giovanni Francesco Fortunio<\/a>, koji je napisao prvu talijansku gramatiku<\/a>, te mnogi hrvatski knji\u017eevnici, kao \u0161to su Petar Zorani\u0107<\/a>, Brne Krnaruti\u0107<\/a>, Juraj Barakovi\u0107<\/a> i\u00a0\u0160ime Budini\u0107<\/a>, koji su pisali na hrvatskom jeziku<\/a>.\r\n

Austrijska, francuska i talijanska vladavina<\/h3>\r\nNakon pada\u00a0Venecije<\/a> 1797. godine, Zadar je do 1918. godine, osim u razdoblju kratkotrajne\u00a0francuske<\/a> vladavine i\u00a0Ilirskih pokrajina<\/a> (1805. \u2013 1813.), ostao pod\u00a0austrijskom<\/a> vla\u0161\u0107u, i dalje glavni grad Dalmacije.\r\n\r\nZa vrijeme francuske vladavine u Zadru su izlazile prve novine na hrvatskom jeziku\u00a0Il Regio Dalmata<\/a> \u2013 Kraglski Dalmatin (1806. \u2013 1810.).\r\n\r\nTijekom\u00a019. stolje\u0107a<\/a>\u00a0Zadar je funkcionirao kao sredi\u0161te hrvatskog pokreta za\u00a0hrvatski kulturni i nacionalni preporod<\/a> u kontekstu sve ve\u0107e polarizacije i politizacije etni\u010dkih identiteta izme\u0111u Hrvata i\u00a0dalmatinskih Talijana<\/a>.\r\n\r\nRapalskim ugovorom<\/a> 1920. Zadar je pripao Kraljevini Italiji<\/a>. Tijekom\u00a0Drugog svjetskog rata<\/a> bombardirali su ga saveznici<\/a> i svjedo\u010dio je evakuaciji etni\u010dkih Talijana<\/a>.\r\n

Poslijeratno razdoblje i Domovinski rat<\/h3>\r\nPartizani<\/a> su oslobodili grad\u00a01. studenoga\u00a01944., a\u00a01947. slu\u017ebeno je u\u0161ao u sastav SR Hrvatske<\/a> (federalnog sastava\u00a0SFR Jugoslavije<\/a>).\r\n\r\nGodine\u00a01991.\u00a0srpski<\/a> pobunjenici i\u00a0Jugoslavenska narodna armija<\/a> (JNA) napali su Zadar koji se tada na\u0161ao na rubu okupiranog podru\u010dja. Zadar je opet pro\u017eivio ozbiljna razaranja, a opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zale\u0111e oslobo\u0111eno u operaciji Gusar<\/a>. Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do 1995. kada je operacijom Oluja<\/a> zavr\u0161en rat u Hrvatskoj.\r\n\r\nDanas je Zadar povijesno sredi\u0161te Dalmacije, glavno politi\u010dko, kulturno, trgova\u010dko, industrijsko, obrazovno i prometno sredi\u0161te Zadarske \u017eupanije, tako\u0111er je i biskupsko sjedi\u0161te Zadarske nadbiskupije<\/a>.\r\n\r\nIzvori: Wikipedija<\/a>, hr\u010dak<\/a>\r\n\r\nFoto: Wikimedia<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/gradski-vodic\/zadar\/","name":"Zadar","slug":"zadar","taxonomy":"product_cat","parent":0,"meta":{"slim_seo":[]},"menu_order":0,"meta_box":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_cat\/49","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product_cat"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/product_cat"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?product_cat=49"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}