{"id":116,"count":18,"description":"Rana\u00a0romanika<\/a>\u00a0se javlja u Hrvatskoj po\u010detkom 11. stolje\u0107a, i to sna\u017enim razvojem\u00a0samostana<\/a> i crkvenom reformom (benediktinci). To razdoblje je ostavilo brojne, me\u0111u njima i jako vrijedne, spomenike koji su neravnomjerno raspore\u0111eni uglavnom na jadranskom priobalju -\u00a0Istra<\/a>, Primorje<\/a> i\u00a0Dalmacija<\/a>, dok su gotovo neznatni ostaci na hrvatskom sjeveru. Ve\u0107 vrlo rano u 11. stolje\u0107u, grade se monumentalni gradovi na obali Jadrana, kamene ku\u0107e, naj\u010de\u0161\u0107e trokatnice bez dimnjaka, s konobama ili du\u0107anima u prizemlju (npr. u\u00a0Pore\u010du<\/a>, Rabu<\/a>, Zadru<\/a>, Trogiru <\/a>i Splitu<\/a>).\r\n\r\nGrade se trobrodne, troapsidalne\u00a0bazilike<\/a>, sa stupovima <\/a>i arkadama<\/a>, te drvenim stropovima, \u0161to ih uza svoje\u00a0samostane<\/a>\u00a0grade benediktinci koji dolaze iz Italije. Crkva sv. Petra u Supetarskoj Dragi na Rabu (11. st.) najbolje je o\u010duvana crkva toga tipa u Hrvatskoj. Na Rabu je i\u00a0rapska katedrala<\/a> (12. st.), s odvojenim zvonikom kasnoromani\u010dkog doba, najmonumentalnijim u Dalmaciji. On se postupno rastvara sve ve\u0107ima i brojnijim otvorima odozdo prema gore (monofore, bifore, trifore i kvadrifora<\/a>), \u0161to je tipi\u010dno za romaniku, ali i vizualno odaje konstruktivni princip da je svaki sljede\u0107i kat lak\u0161i od prethodnoga.\r\n\r\nOd druge polovice 11. st. javlja se u graditeljstvu tip trobrodne\u00a0romani\u010dke<\/a>\u00a0bazilikalne crkve s apsidama (katedrale u\u00a0Rabu<\/a>,\u00a0Zadru<\/a>,\u00a0Trogiru<\/a>). Romani\u010dkog su obilje\u017eja\u00a0franjeva\u010dki klaustar u Dubrovniku<\/a>\u00a0(14. st.) i dijelovi poslije goti\u010dki pregra\u0111enih crkava na sjevernom podru\u010dju izme\u0111u Drave i Save (Belec<\/a>,\u00a0Glogovnica<\/a>).\u00a0Kiparstvo<\/a>\u00a0romanike reprezentiraju drvena vrata\u00a0A. Buvine<\/a>\u00a0u Splitu (1214.) i monumentalni\u00a0Radovanov portal<\/a>\u00a0katedrale u Trogiru (1240.) sa\u00a0skulpturama<\/a>, narativnim i alegorijskim\u00a0reljefima<\/a>\u00a0i bogatim ukrasom.\r\n\r\nPotkraj 12. st. pojavljuje se prete\u017eno u Dalmaciji nadgrobni kamen (\"ste\u0107ak<\/a>\", \"mramor\") s robusno i nekonvencionalno klesanim likovima, prizorima borba, lova i plesova. Takva\u00a0plastika<\/a>\u00a0zamire s provalom\u00a0Turaka<\/a>, a sjeverno i ju\u017eno podru\u010dje Hrvatske razvijaju se arhitektonski i likovno odvojeno: sjeverno pod utjecajima srednjoeuropske, a ju\u017eno pod utjecajem mediteranske, poglavito talijanske umjetnosti.\r\n\r\nTrobrodna\u00a0Zadarska katedrala<\/a> (13. st.) odlikuje se izvana nizom slijepih galerija na bo\u010dnom i glavnom pro\u010delju, gdje ima tri portala i veliku rozetu <\/a>s radijalnim stupi\u0107ima. U unutra\u0161njosti se unutra smjenjuju sna\u017eniji i tanji nosa\u010di \u0161to podupiru arkade (snopasti stupovi, stepenaste galerije, plo\u0161no oblikovani figurativni reljefi<\/a>).\r\n\r\nGlavni portal\u00a0trogirske katedrale<\/a>, djelo\u00a0majstora Radovana<\/a>\u00a0najve\u0107i i najva\u017eniji likovni spomenik srednjovjekovne skulpture u Hrvatskoj. Obuhva\u0107a dvije velike skupine nagih likova\u00a0Adama<\/a>\u00a0i\u00a0Eve<\/a> na postoljima \u0161to ih nose lavovi, zatim brojne reljefe s alegorijskim prikazima mjeseca u godini, te prizore iz lova i Kristova \u017eivota: od Navje\u0161tenja <\/i>do Uskrsnu\u0107a <\/i>na lukovima, do lunete u kojoj je\u00a0Kristovo Ro\u0111enje<\/i>. <\/sup>Na\u010din oblikovanja je toliko realisti\u010dan da izra\u017eava novi, goti\u010dki\u00a0humanizam<\/a>, po \u010demu je Radovan na tragu postignu\u0107a najrazvijenije francuske skulpture (Katedrala u Chartresu<\/a>). Njegova usmjerenost \u010dovjeku je primjetna i u odabiru teme za lunetu, gdje je\u00a0Ro\u0111enje Krista<\/i>, umjesto\u00a0Posljednjeg Suda<\/i>\u00a0koji je naj\u010de\u0161\u0107i u romanici.\r\n\r\nIzvor: Wikipedija<\/a>, Wikipedija<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/period-stil\/romanika\/","name":"Romanika","slug":"romanika","taxonomy":"style","parent":0,"meta":{"slim_seo":[]},"meta_box":{"taxonomy_featured_image":false},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style\/116","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/style"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?style=116"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}