{"id":170,"count":8,"description":"Osnovno obilje\u017eje tog vremena je po\u010detak modernizacije hrvatskog dru\u0161tva uzrokovanog procesom industrijalizacije, prvenstveno u gradovima, a njen glavni nosilac je gra\u0111anski sloj. Proces modernizacije obuhvatio je\u00a0arhitekturu, slikarstvo, kiparstvo,\u00a0knji\u017eevnost,\u00a0filozofiju\u00a0i muziku, a ozna\u010duje se terminom\u00a0moderne<\/i>. Moderna arhitektura u Hrvatskoj<\/b>, osobito utjecaji\u00a0Adolfa Loosa<\/a>, po\u010dinje u ostvarenjima\u00a0Viktora Kova\u010di\u0107a<\/a>, V. Bastla,\u00a0Huga Ehrlicha<\/a>\u00a0i\u00a0Ede \u0160ena<\/a>, koji istupaju protiv historicizma i zastupaju ideju da arhitektura mora biti individualna i suvremena, ali i prakti\u010dna i udobna. Ova ideja najranije je primijenjena na vili Frange\u0161 Mihanovi\u0107 u Zagrebu jo\u0161 1910. godine (projekat V. Kova\u010di\u0107), koja svojim jednostavnim oblikovanjem, bez ukrasa i funkcionalnom organizacijom, revolucionarno ozna\u010dava razvoj\u00a0moderne arhitekture<\/a>. I druge Kova\u010di\u0107eve projekte odlikuju suzdr\u017eanost, \u010disto\u0107a, odmjerenost, te reduciranost znakova historicisti\u010dke arhitekture (monumentalna pala\u010da Burze u Zagrebu, 1924.).<\/sup><\/sup>\r\n\r\nOd tridesetih godina, djela \"Zagreba\u010dke \u0161kole\" arhitekture idu ruku pod ruku s ponajboljim djelima svjetske arhitekture. Osobito su zanimljiva zbog spoja dviju, tada najzna\u010dajnijih struja,\u00a0funkcionalisti\u010dke<\/a>\u00a0i organi\u010dke arhitekture. Od brojnih predstavnika isti\u010de se utemeljitelj op\u0107e umjetni\u010dke skupine\u00a0Zemlja<\/a><\/i>\u00a0\u2013\u00a0Drago Ibler<\/a>\u00a0i najosebujniji\u00a0Stjepan Plani\u0107<\/a>.\r\n\r\nDrago Ibler je\u00a01929.<\/a>\u00a0objavio manifest s na\u010delima djelovanja\u00a0Grupe Zemlja<\/a><\/i>\u00a0u kojemu isti\u010de:\u00a0Treba \u017eivjeti \u017eivotom svoga doba i treba stvarati u duhu svoga doba. Suvremeni \u017eivot pro\u017eet je socijalnim idejama i pitanjima kolektiva, a umjetnik ne mo\u017ee stajati izvan kolektiva, jer su umjetnost i \u017eivot jedno.<\/i>\r\n\r\nStjepan Plani\u0107 je svojim brojnim objektima zadu\u017eio antologiju moderne arhitekture i utjelovio novu sliku Zagreba. Svaki projekt obilje\u017euje neka nova misao: vila u Kozar\u010devoj ulici stupnjevito prilago\u0111ena tlu (1931.), drveni \u0110a\u010dki dom (1934.), kameno-drveni Tomislavov dom Y-tlocrta na\u00a0Sljemenu<\/a>\u00a0(1935.), tzv. Okrugla vila s radijalnim pregradama na Prekri\u017eju (1935.), Zgrada Napretkove zadruge (1936.). Plani\u0107 se borio za slobodu arhitekata da sadr\u017eaje mogu rasporediti sukladno klimatskim uvjetima, suncu, vjetru i vidiku, te za op\u0107e socijalne i humanisti\u010dke ideje u kulturi stanovanja.<\/sup>\r\n\r\nIzvor: Wikipedija<\/a>, Wikipedija<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/period-stil\/moderna-arhitektura\/","name":"Moderna","slug":"moderna-arhitektura","taxonomy":"style","parent":0,"meta":{"slim_seo":[]},"meta_box":{"taxonomy_featured_image":false},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style\/170","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/style"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?style=170"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}