{"id":80,"count":42,"description":"U hrvatskoj barok<\/a> se javlja u 17. stolje\u0107u<\/a>, a traje sve do kraja 18. stolje\u0107a<\/a>. U to vrijeme Hrvatska je ponovno ujedinjena s dijelovima svog teritorija koje su okupirali Mleta\u010dka Republika<\/a> i Osmansko Carstvo<\/a>, nakon stolje\u0107a rascjepkanosti i podjela. Ovo ponovno ujedinjenje ne samo da je donijelo politi\u010dku stabilnost i ekonomski prosperitet, ve\u0107 je potaknulo kulturni preporod i procvat umjetnosti u svakom segmentu.\r\n\r\nNa hrvatski barokni stil utjecali su razli\u010diti izvori, poput talijanske renesanse<\/a>, francuskog klasicizma<\/a>, \u0161panjolske latereske<\/a> i njema\u010dkog rokokoa<\/a>. Karakterizirala ga je dramati\u010dna uporaba svjetla i sjene, bogatstvo boja, razra\u0111eni detalji, dinami\u010dne kompozicije i emotivni izrazi. Barokni umjetnici u Hrvatskoj stvarali su djela koja odra\u017eavaju njihovu vjeru, gra\u0111anski ponos, osobnu viziju i dru\u0161tveni kontekst.\r\n\r\nJedno od glavnih obilje\u017eja barokne umjetnosti u Hrvatskoj bilo je njezino urbanisti\u010dko planiranje. U tom su razdoblju podignuti ili pro\u0161ireni mnogi novi gradovi, osobito u sjevernoj Hrvatskoj<\/a> i Slavoniji<\/a>. Ti su gradovi imali velike ravne ulice, pravokutne trgove u sredini okru\u017eene zgradama kako dr\u017eavnim i vojnim tako i reprezentativnim crkvama. Neki primjeri su Karlovac,<\/a> Bjelovar<\/a>, Koprivnica<\/a>, Virovitica<\/a> itd.\r\n\r\nDruga karakteristika barokne arhitekture u Hrvatskoj bile su utvrde. Zbog stalne osmanske opasnosti, uz granice i obale podignute su velike utvrde radijalnog tlocrta, jarci i brojne kule. Te su utvrde slu\u017eile ne samo kao obrambene gra\u0111evine, ve\u0107 i kao simboli mo\u0107i i presti\u017ea. Dva najve\u0107a bila su Tvr\u0111a<\/a> u Osijeku<\/a> i Tvr\u0111ava Brod<\/a> u Slavonskom Brodu<\/a> Kasnije su i sami postali veliki gradovi. Bili su utvr\u0111eni vodom i zemljom \u2013 zemljanim humcima s topovima i kanalima ispunjenim vodom koja je trebala usporiti nadolaze\u0107e neprijatelje. Utvrda Slavonski Brod<\/a> bila je najve\u0107a u Hrvatskoj, te jedna od najve\u0107ih u Europi, jer je bila okrenuta prema Osmanskom Carstvu<\/a>.\r\n\r\nCrkve su bile jo\u0161 jedan va\u017ean element barokne arhitekture<\/a> u Hrvatskoj. Osmi\u0161ljeni su da impresioniraju vjernike i posjetitelje svojom veli\u010dinom, oblikom, dekoracijom, arhitekturom, skulpturom, slikarstvom itd. Crkve su \u010desto imale ogradni zid s rasko\u0161no ukra\u0161enim unutarnjim trijemovima, kao u Franjeva\u010dkom samostanu u Slavonskom Brodu<\/a> gdje su stupovi debeli poput baroknog obilja. Najljep\u0161a je vjerojatno crkva sv. Marije Magdalene<\/a> u Selima<\/a> kod Siska<\/a>. Ovalnog je oblika s elipti\u010dnom kupolom i konkavnom i konveksnom prednjom stranom s dva tornja.\r\n\r\nBarokno<\/a>, zidno slikarstvo<\/a> cvjetalo je u svim krajevima Hrvatske, od iluzionisti\u010dkih fresaka<\/a> u u crkvi Uznesenja BDM<\/a> u Samoboru<\/a>, sv. Katarine<\/a>\u00a0u\u00a0Zagrebu<\/a> do crkve sv. Ignacija<\/a> u\u00a0Dubrovniku<\/a>. Najbolje o\u010duvani primjeri su rokoko freske<\/a> u dvorcu Miljana<\/a> kraj\u00a0Kumrovca<\/a> gdje su alegorijska godi\u0161nja doba i prirodni elementi prikazani kroz ljudsku prirodu i njezin promi\u0161ljanje umjetnosti.\r\n\r\nU razdoblju baroka dolazi i do zna\u010dajne obnove Dubrovnika<\/a> tada u Dubrova\u010dkoj republici<\/a> nakon katastrofalnog potresa 1667.<\/a> godine kada je gotovo cijeli grad stradao. U baroknom stilu pregra\u0111ene su crkva sv. Vlaha<\/a> na glavnom trgu (1715.), dubrova\u010dka katedrala<\/a> te isusova\u010dki samostan s crkvom sv. Ignacija<\/a>. Paolo Passalaqua ujedinio je nekoliko tih baroknih remek-djela svojim Isusova\u010dkim stubama. Ovo prekrasno \u0161iroko kameno stubi\u0161te s nizom konveksnosti i konkaviteta te sna\u017enom balustradom (koja podsje\u0107a na \u010duvene \u0160panjolske stube<\/a> u Rimu) zapravo je povezivalo dva odvojena barokna dijela grada - isusova\u010dku crkvu iznad i Trg Ivana Gunduli\u0107a<\/a> ispod.\r\n\r\nIzvori: Wikipedia,<\/a> Wikipedia<\/a>, enciklopedija.hr<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/period-stil\/barok\/","name":"Barok","slug":"barok","taxonomy":"style","parent":0,"meta":{"slim_seo":{"description":"Na hrvatski barokni stil utjecali su razli\u010diti izvori, poput talijanske renesanse, francuskog klasicizma, \u0161panjolske platereske i njema\u010dkog rokokoa."}},"meta_box":{"taxonomy_featured_image":false},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style\/80","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/style"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?style=80"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}