{"id":92,"count":13,"description":"Historicizam<\/a>\u00a0u Hrvatskoj je obilje\u017een gradnjom triju velikih sakralnih objekata: monumentalna\u00a0\u017dupna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku<\/a>\u00a0(1898.), neoromani\u010dka\u00a0\u0110akova\u010dka katedrala<\/a>\u00a0(arhitekti Karl Roesner i\u00a0F. Schmidt<\/a>, 1882.) i neogoti\u010dka pregradnja\u00a0zagreba\u010dke katedrale<\/a>\u00a0s pocakljenim krovi\u0161tem i zvonicima od 105 m (Hermann Boll\u00e9<\/a>, 1880-1902.). Krajem 19. st.\u00a0Hermann Boll\u00e9<\/a>\u00a0je u Zagrebu, na gradskom groblju\u00a0Mirogoj<\/a>, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, \u0161to je jedan od najve\u0107ih projekata europskog\u00a0historicizma<\/a>\u00a0uop\u0107e.\r\n\r\nHistoricizam se mo\u017ee podijeliti na tri cjeline:\u00a0rani<\/i>, odnosno\u00a0romanti\u010darski<\/a>\u00a0historicizam<\/i>\u00a0(oko 1830.\u2013'60.),\u00a0visoki<\/i>\u00a0ili\u00a0strogi historicizam<\/i>\u00a0(oko 1850.-'80.) i\u00a0kasni historicizam<\/i>(do polovice 20. st.), koji je trajao usporedno sa\u00a0secesijom<\/a>\u00a0i\u00a0modernom arhitekturom<\/a>.\r\n\r\nArhitekturu ranog, romanti\u010darskog historicizma \u010desto obilje\u017eava kori\u0161tenje vi\u0161e razli\u010ditih stilova pri gradnji jedne gra\u0111evine (eklekticizam<\/a><\/i>). Arhitekti su se \u0161kolovali na\u00a0akademijama, gdje su temeljito prou\u010davali\u00a0povijest arhitekture; pri projektiranju i\u00a0restauratorskim<\/a>\u00a0zahvatima opona\u0161ali su konstrukcijske i dekoracijske elemente nekoga povijesnoga\u00a0stila<\/a> te stvarali stilove koji se obi\u010dno ozna\u010duju predmetkom \"neo-\"(neoromanika<\/a>, neogotika<\/a>, neorenesansa<\/a>, neobarok<\/a>). Naglim razvojem gradova (njem. Gr\u00fcnderzeit<\/i>) podi\u017eu se sakralni i upravni objekti,\u00a0kolodvori,\u00a0muzeji,\u00a0kazali\u0161ta,\u00a0operne ku\u0107e, bolnice, stambene i poslovne zgrade, vile i dr. s o\u010ditim odlikama historicizma. Crkve, gradske vije\u0107nice, bolnice i \u0161kole naj\u010de\u0161\u0107e su se podizale u neoromanici, neogotici i\u00a0neobizantskome stilu, muzeji, galerije i pala\u010de u neorenesansi ili kasnoj neogotici, kazali\u0161ta u neobaroku, a sinagoge u\u00a0neoorijentalnom stilu<\/a>.<\/sup>\r\n\r\nKrajem 19. st. Hrvatski gradovi dobivaju zna\u010dajno urbanisti\u010dko uljep\u0161anje:\u00a0Karlovac<\/a>\u00a0svoje renesansne bastione pretvara u perivoj koji uokviruje stari grad, a primorski gradovi (Trogir<\/a>,\u00a0Zadar<\/a>,\u00a0Pula<\/a>,\u00a0Pag<\/a>\u00a0i\u00a0\u0160ibenik<\/a>) ru\u0161e svoje zidine i otvaraju se prema moru.\r\n\r\nNo, svojom veli\u010dinom i va\u017eno\u0161\u0107u, isti\u010de se urbanisti\u010dko rje\u0161enje regulacije zagreba\u010dkog\u00a0Donjeg Grada<\/a>, Zelena potkova ili\u00a0Lenuzzijeva potkova<\/a>, velikim dijelom rad urbanista\u00a0Milana Lenuzzija<\/a>, 1860-1880. Izme\u0111u najdulje zagreba\u010dke ulice \u2013\u00a0Ilice<\/a>\u00a0i nove \u017eeljezni\u010dke pruge podignut je pravilan geometrijski grad s velikim zdanjima javne i dru\u0161tvene namjene od kojih se ljepotom isti\u010du neorenesansna zgrada\u00a0Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti<\/a>\u00a0(F. Schmidt<\/a>, 1884.), neobarokno\u00a0Hrvatsko narodno kazali\u0161te<\/a>\u00a0(H. Helmer i F. Fellner<\/a>, 1895.), te tada izrazito moderni\u00a0Umjetni\u010dki paviljon<\/a>\u00a0(1898.) s monta\u017enom konstrukcijom od \u010delika i stakla \u2013 hrvatska \u00bbKristalna pala\u010da\u00ab. Pred kraj toga razdoblja nastaje secesijsko remek-djelo \u2013 Nacionalna i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica (Rudolf Lubinsky), dovr\u0161ena 1913. godine. Ovaj urbanisti\u010dki plan povezan je nizom perivoja i\u00a0parkova<\/a>, uljep\u0161anih brojnim\u00a0fontanama<\/a>\u00a0i skulpturama, drvoredima i cvjetnim vrtovima, \u010dine\u0107i Zagreb jedan od prvih gradova koji zadovoljavaju novu misao u europskoj teoriji umjetnosti o \u00bbgradu kao umjetni\u010dkom djelu\u00ab.\r\n\r\nHistoricisti\u010dki spomenik koji je sa\u017eeo sve tri likovne umjetnosti je zgrada biv\u0161eg Ministarstva bogo\u0161tovlja i nastave u Zagrebu, danas Hrvatski institut za povijest<\/a>. Koju je\u00a0Izidor Kr\u0161njavi<\/a> dao preurediti prema nacrtima Hermanna Bollea<\/a> (1895).\r\n\r\nIzvori: Wikipedia<\/a>, Wikipedija<\/a>","link":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/period-stil\/historicism\/","name":"Historicizam","slug":"historicism","taxonomy":"style","parent":0,"meta":{"slim_seo":{"description":"Historicizma \u010desto obilje\u017eava kori\u0161tenje vi\u0161e razli\u010ditih stilova pri gradnji jedne gra\u0111evine..."}},"meta_box":{"taxonomy_featured_image":false},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style\/92","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/style"}],"about":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/taxonomies\/style"}],"wp:post_type":[{"href":"https:\/\/croatia.aymocha.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/product?style=92"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}