Bista Bartula Kašića – Oca Hrvatske Gramatike

Bistu je 1991. godine otkrio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman međutim čini se da ju je kipar Ivan Mirković napravio 70-ih godina prošlog stoljeća.

Iz pisma upućenom književniku Anti Zemljaru s nadnevkom 27. siječnja 1974., saznajemo da je bista već gotova jer mu Mirković šalje fotografiju skulpture Bartola Kašića.

Prema tome možemo predpostaviti da je bista dovršena početkom 1974. ili krajem 1973. godine. Još mnogo toga o autoru kipa Ivanu Mirkoviću možete saznati na stranici Pag, naš otok.

Bartol Kašić (1575. – 1650.): Misionar i Tvorac Prve Hrvatske Gramatike

Bartol Kašić, rođen u Pagu 1575., a preminuo u Rimu 1650. godine, jedna je od najvažnijih osoba u povijesti hrvatskoga jezika i kulture. Kao isusovac, lingvist i misionar, Kašićev je život bio posvećen služenju vjeri i standardizaciji jezika.

Počeci na Pagu i obrazovanje

Rođen na otoku Pagu 15. kolovoza 1575. godine, na dan Velike Gospe, rano ostaje bez oca, pa se o njemu brine ujak, paški svećenik Luka Deodati Bogdančić, koji ga je naučio čitati i pisati. Kašić je svoje prvo obrazovanje stekao u gradu Pagu, pohađajući općinsku školu.

Životni Put Između Rima, Dubrovnika i Misija

Kašićev put nastavio se 1590. godine kad postaje pitomac Ilirskoga kolegija, u Loretu kod Ancone, a samo pet godina kasnije, 1595., stupa u Isusovačku Družbu u Rimu. Njegova iznimna sposobnost za jezik ubrzo je prepoznata, pa je već 1598. imenovan učiteljem gramatike u znamenitom isusovačkome Rimskom kolegiju.

Za svećenika je zaređen 1606. godine. Njegova pastoralna i misionarska aktivnost bila je intenzivna:

• Dubrovnik: Od 1609. do 1612., te ponovno od 1620. do 1633., boravio je u Dubrovniku, gdje je bio omiljen propovjednik i učitelj.
• Misijska Putovanja: U dva navrata (prvi put 1612. i drugi put 1618.) papa ga šalje na opasna misijska putovanja u krajeve pod turskom vlašću, uključujući Bosnu, Srbiju i istočnu Slavoniju. Putovao je prerušen u trgovca kako bi pomagao kršćanskom puku.
• Loreto i Rim: Više je puta obavljao dužnost ispovjednika u Loretu (1614. – 1618. i opet 1634.). U Rim, gdje je i umro 1650. godine, vratio se 1635. Pokopan je u crkvi sv. Ignacija.

Hrvatska Gramatika iz 1604. godine (Institutiones linguae Illyricae)

Kašićevo najvažnije djelo iz područja jezikoslovlja, prva gramatika hrvatskoga jezika, nastalo je u Rimu i to po direktnom nalogu.

Kontekst i Nalog

Godine 1599. osnovana je Akademija ilirskoga jezika, a papa Klement VIII. osobno je preporučio da se započne sustavni studij toga jezika. Glavni cilj bio je olakšati isusovačkim misionarima, koji su se upućivali u južnoslavenske krajeve, učenje jezika puka koji im je dodijeljen na duhovnu skrb.

Pionirski Posao

General isusovačkoga reda, Klaudije Aquaviva, povjerio je taj zadatak mladome i nadarenome Kašiću. Kašić je bio svjestan da je u ovom poslu pionir, jer na području hrvatskoga jezika nije bilo prethodnika.

Rezultat tog pionirskog rada tiskana je 1604. godine u Rimu pod naslovom: Institutiones linguae Illyricae (Osnove ilirskoga jezika).

Naziv “Ilirski”

Naziv “ilirski,” koji figurira u naslovu, bio je uobičajen u Kašićevo vrijeme i preuzet je iz antičke tradicije. Kašićevim poglavarima taj se termin činio preciznim za imenovanje naroda i njihova jezika na širokom južnoslavenskom prostoru.

Kašićeva gramatika, napisana za praktičnu upotrebu, postala je temeljni priručnik i nezaobilazni izvor za sve buduće hrvatske jezikoslovce.

Ritual rimski i zabranjena Biblija

Uz mnoštvo Kašićevih djela ističu se još dva:

1. Ritual rimski (Rituale Romanum, 1640.): Ovo najizdavanije Kašićevo djelo, prijevod obrednika, igralo je ključnu ulogu u standardizaciji nacionalnoga jezika. Bio je službena liturgijska knjiga u uporabi u većini hrvatskih biskupija i nadbiskupija sve do 1929. godine.
2. Prijevod Svetoga pisma (Biblije): Iako je bio gotov do 1633. godine, Kašićev prvi cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik (dubrovačku štokavštinu, jekavicu) nije dobio odobrenje za tisak u Rimu. Zabrana tiskanja Kašićeva prijevoda nanijela je veliku štetu kasnijemu razvoju hrvatskoga književnog jezika. Ovaj rukopis neprocjenjive vrijednosti, koji broji oko 20.000 različitih riječi, objavljen je tek 2000. godine.

Stalna izložba u Pagu

Iako je Bartol Kašić pokopan u Rimu, njegova ostavština trajno živi na Pagu. Uvid u djelo najvećeg Pažanina u povijesti možete pogledati na Stalnoj izložbi “Bartol Kašić” u Pagu posvećenoj životu i radu ovog Hrvatskog velikana.