Zagreb

Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.

Grad Zagreb nije dio Zagrebačke županije. Kao glavni grad Republike Hrvatske, on je posebna i jedinstvena teritorijalna i upravna jedinica čiji su položaj, opseg i organizacija uređeni Zakonom o Gradu Zagrebu. Grad Zagreb je jedinica lokalne samouprave koja također ima položaj jedinice regionalne samouprave – županije.

Grad Zagreb je okružen Zagrebačkom županijom, zbog čega se ta županija često naziva “zagrebački prsten”, a na sjeveru graniči s Krapinsko-zagorskom županijom.

Klima je u Zagrebu umjerena kontinentalna. Ljeta su vruća i suha s prosječnim temperaturama od 20 °C, dok su zime hladne s prosječnim temperaturama od 1 °C.

Povijest Zagreba seže u srednji vijek. Ali mnogo stoljeća prije Rimljani su u današnjem Ščitarjevu kraj Zagreba sagradili naselje Andautoniju.

Zagreb je izrastao iz dvaju naselja na susjednim brežuljcima, Gradeca i Kaptola, koji čine jezgru današnjega grada, njegovo povijesno središte – Gornji i dio Donjega Grada. Naziv “Zagreb” prvi put je korišten 1094. godine, kada je Ladislav I. Arpadović osnovao Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, dok Gradec postaje slobodnim kraljevskim gradom 1242. godine.  Glavnim gradom Hrvatske postaje 1845. godine.

Zagreb je također bio poprište mnogih važnih događaja u hrvatskoj povijesti, poput Hrvatskog narodnog preporoda, Ilirskog pokreta, Hrvatskog proljeća i Domovinskog rata.

Kultura Zagreba je pod utjecajem njegovog položaja na raskrižju Srednje Europe, Mediterana i Jugoistočne Europe. Zagreb je sjedište Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, te Zagrebačkog sveučilišta, najstarijeg sveučilišta s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj, a i među najstarijim u Europi, osnovanog 1669.

Zagreb ima mnogo muzeja, galerija, kazališta i festivala koji prokazuju njegovu kulturno-umjetničku i intelektualnu baštinu. Neke od najznačajnijih kulturnih institucija su Hrvatsko narodno kazalište, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej Mimara i Zagreb Film Festival.

Zagrebačka arhitektura spoj je različitih stilova i razdoblja, od srednjeg vijeka do moderne. Zagrebački stari grad sastoji se od dva naselja na susjednim brežuljcima: Gradeca, građanskog naselja, i Kaptola, crkvenog naselja. Ova su dva grada bila suparnici sve do 19. stoljeća kada ih je spojio niz novih zgrada i trgova na savskoj ravnici. Zagrebačku staru gradsku jezgru karakteriziraju gotičke, barokne i neoklasične građevine, poput crkve svetog Marka, Zagrebačke katedrale i Hrvatskog državnog arhiva. Zagreb također ima mnogo primjera secesije, funkcionalizma, bauhausa i brutalizma, poput kuće Kallina, Novakove ulice i zgrade Mamutica. Zagrebačka arhitektura odražava njegov raznolik i dinamičan karakter, kao i njegov povijesni i kulturni identitet.

Povijest grada – Zagreb (Kontekst)

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.