Zadar

Zadar je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Hrvatskoj. Smješten je na Jadranskom moru, u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Zadar je sjedište Zadarske županije i šire sjeverne Dalmacije. Sam grad prostire se na 25 km2 s populacijom od 71 000 stanovnika u 2025. godini, što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u zemlji.

Sa svojom bogatom baštinom, Zadar je postao jedno od najpopularnijih turističkih odredišta u Hrvatskoj, a The Times ga je nazvao “središtem zabave na Jadranu”, a The Guardian “novom hrvatskom prijestolnicom cool-a”. Godine 2017. utvrđeni grad Zadar uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine kao dio mletačkih obrambenih radova između 16. i 17. stoljeća: Stato da Terra – Zapadni Stato da Mar.

Kratka povijest Zadra

Područje današnjeg Zadra najranije dokaze o ljudskome životu vuče iz mlađega kamenoga doba. Zadar svoje podrijetlo vuče od 9. st. pr. Kr. kao naselje ilirskoga plemena Liburna nazvan Iader.

Rimsko i bizantsko doba

Godine 59. pr. Kr. preimenovan je u Iadera kada je postao rimski municipij. Godine 48. pr. Kr. postao je rimska kolonija. Za vrijeme rimske vladavine Zadar dobiva obilježja tradicijskoga starorimskoga grada s pravilnom cestovnom mrežom, javnim trgom (forumom) i povišenim kapitolijem s hramom.

Nakon pada Zapadnoga Rimskoga Carstva 476., Zadar postaje prijestolnica bizantske teme Dalmacije. Početkom 9. stoljeća Zadar je nakratko došao pod franačku vlast.

Srednjovjekovne borbe i mletačka vlast

Prvi hrvatski vladari nakratko su stekli vlast nad gradom u 10. stoljeću.

Godine 998. Zadar je prisegnuo na vjernost duždu Pietru Orseolu II. i postao vazal Mletačke Republike.

Godine 1186. stavlja se pod zaštitu ugarsko-hrvatskog kralja Bele III.

Godine 1202. Mlečani su uz pomoć križara ponovno osvojili i opljačkali Zadar.

Ugarska je ponovno preuzela kontrolu nad gradom 1358., kada ga je dobio ugarski kralj Ludovik I.

Kralj Ladislav Napuljski je 1409. prodao Dalmaciju Mlečanima.

Kada je Osmansko Carstvo početkom 16. stoljeća osvojilo zadarsko zaleđe, grad je postao važno uporište koje je osiguravalo mletačku trgovinu na Jadranu, administrativno i kulturno središte mletačkih posjeda u Dalmaciji. To je potaknulo okruženje u kojem su umjetnost i književnost mogle cvjetati, a između 15. i 17. stoljeća Zadar je došao pod utjecaj renesanse, iznjedrivši mnoge važne talijanske renesansne osobe kao što su slikar Giorgio Ventura, te humanist i gramatičar Giovanni Francesco Fortunio, koji je napisao prvu talijansku gramatiku, te mnogi hrvatski književnici, kao što su Petar Zoranić, Brne Krnarutić, Juraj Baraković i Šime Budinić, koji su pisali na hrvatskom jeziku.

Austrijska, francuska i talijanska vladavina

Nakon pada Venecije 1797. godine, Zadar je do 1918. godine, osim u razdoblju kratkotrajne francuske vladavine i Ilirskih pokrajina (1805. – 1813.), ostao pod austrijskom vlašću, i dalje glavni grad Dalmacije.

Za vrijeme francuske vladavine u Zadru su izlazile prve novine na hrvatskom jeziku Il Regio Dalmata – Kraglski Dalmatin (1806. – 1810.).

Tijekom 19. stoljeća Zadar je funkcionirao kao središte hrvatskog pokreta za hrvatski kulturni i nacionalni preporod u kontekstu sve veće polarizacije i politizacije etničkih identiteta između Hrvata i dalmatinskih Talijana.

Rapalskim ugovorom 1920. Zadar je pripao Kraljevini Italiji. Tijekom Drugog svjetskog rata bombardirali su ga saveznici i svjedočio je evakuaciji etničkih Talijana.

Poslijeratno razdoblje i Domovinski rat

Partizani su oslobodili grad 1. studenoga 1944., a 1947. službeno je ušao u sastav SR Hrvatske (federalnog sastava SFR Jugoslavije).

Godine 1991. srpski pobunjenici i Jugoslavenska narodna armija (JNA) napali su Zadar koji se tada našao na rubu okupiranog područja. Zadar je opet proživio ozbiljna razaranja, a opsada Zadra trajala je do 1993. kada je Zadarsko zaleđe oslobođeno u operaciji Gusar. Povremeni napadi na grad su se nastavili sve do 1995. kada je operacijom Oluja završen rat u Hrvatskoj.

Danas je Zadar povijesno središte Dalmacije, glavno političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije, također je i biskupsko sjedište Zadarske nadbiskupije.

Izvori: Wikipedija, hrčak

Foto: Wikimedia