Benkovac

Prvi tragovi ljudskog života na području Benkovca pronađeni su oko sela Smilčić i pripadali su danilskoj kulturi. Prije rimskog osvajanja, područje je naseljavalo ilirsko pleme Liburni. Tijekom rimskog građanskog rata, Liburni su stali na stranu Cezara. Rimljani spominju sljedeća liburnska naselja: Nedinum (Nadin), Carinium (Karin), Varvaria (Bribir) i Asseria (Podgrađe). U 7. stoljeću područje su naselili Hrvati. Područje Benkovca nalazilo se na raskrižju četiriju hrvatskih županija – Novljanske, Sidraške, Bribirske i Karinske. Nedaleko od sela Šopot pronađen je natpis iz 9. stoljeća koji spominje Branimira kao hrvatskog kneza.

Godine 1409. kralj Ladislav Napuljski prodao je svoja prava na Dalmaciju Mletačkoj Republici, a područje Benkovca postalo je granična regija. Na granici su izgrađene nove utvrde – Korlat, Kličevica, Polača, a iza njih Benković i Perušić. Utvrda Benković dobila je ime po hrvatskoj plemićkoj obitelji koja ju je izgradila, te je osnovan grad Benkovac. Godine 1527. Benkovac je postao dio Osmanskog Carstva. Naselili su ga Hrvati-Bunjevci, Srbi i Vlasi.

U listopadu 1683. stanovništvo Mletačke Dalmacije, prvenstveno Uskoci iz Ravnih kotara, digli su oružje i zajedno s rajom (nižim slojem) osmanskih graničnih regija ustali, zauzimajući Skradin, Karin, Vrana, Benkovac i Obrovac. Nakon Morejskog rata postao je dio Mletačke Republike.

Nakon mirovnih sporazuma u Campo Formiju 1797. i u Požunu 1805., Benkovac je došao pod francusku upravu. Godine 1813., kada je prešao pod austrijsku upravu, Benkovac je imao 5200 stanovnika.

Do 1918. godine grad (s dvojezičnim nazivom BENKOVAC – BENCOVAZ) bio je dio Austrijske Monarhije u istoimenom kotaru, jednom od 13 Bezirkshauptmannschaften u Dalmaciji. Ime mu je do 1867. bilo BENCOVACZ.

Od 1929. do 1939. Benkovac je bio dio Primorske banovine, a od 1939. do 1941. Banovine Hrvatske unutar Kraljevine Jugoslavije. Područje su bombardirali Saveznici tijekom Drugog svjetskog rata.

Tijekom Domovinskog rata, Benkovac je bio središte nemira i neprijateljstava između Hrvata i Srba. 17. ožujka 1990. izbile su napetosti kada su se skupine lokalnih Srba pobunile protiv odluke vlade da razoruža lokalnu policiju u kojoj su Srbi činili većinu zaposlenika. Za to vrijeme, pokrajinska hrvatska vlada nastavila je naoružavati policijske snage i paravojne formacije u selima s većinskim hrvatskim stanovništvom. Napetosti su se nastavile, a pet mjeseci kasnije, Benkovac je uključen u Republiku Srpsku Krajinu. Pet godina kasnije, 5. kolovoza 1995. godine, Benkovac je ponovno zauzela Hrvatska vojska tijekom Operacije Oluja.

Godine 2004. premijer Hrvatske Ivo Sanader, zajedno s ministrom vanjskih poslova Bugarske Solomonom Passyjem i predsjednikom Srpskog nacionalnog vijeća Miloradom Pupovcem, posjetio je srpske povratnike koji su napustili zemlju 1995. godine za vrijeme Operacije Oluja u Donjim Biljanama i Bukoviću, kao i nove hrvatske doseljenike u selu Benkovačko Selo.

Izvor: Wikipedia