Knežev dvor i Galerija paške čipke – Grad Pag

U samom srcu grada Paga, na živopisnom glavnom gradskom trgu, ponosno stoji Knežev dvor – građevina iz 15. stoljeća koja je stoljećima bila sjedište gradske i otočne uprave.

Povijest i arhitektura

Izgradnja Kneževog dvora započela je u 15. stoljeću, a dovršena je pod upravom kneza Tome Zorzija. Ova je građevina bila dio grandioznog projekta “Novog Paga”, planski građenog renesansnog grada čija je izgradnja započela 1443. godine. U planiranju i izgradnji Kneževog dvora sudjelovao je i sam Juraj Dalmatinac, poznati arhitekt i kipar. Izgradnju su preuzeli i šibenski i zadarski majstori iz Dalmatinčeva kruga.

Knežev dvor je stoljećima bio dom kneza, a kasnije gradskog rektora i suca upravitelja, što ga čini ključnim simbolom svjetovne vlasti u gradu. Njegov raskošni volumen i arhitektonska obrada pročelja prema trgu i glavnoj ulici posebno su upečatljivi.

U atriju Kneževe palače nalazi se prekrasan bunar s ukrašenom krunom i grbovima paških knezova. Posebna atrakcija je sam ulaz u dvorište (atrij), koji krasi jedan od najljepših paških portala, podignut 1467. godine. Njegove stilske značajke jasno pokazuju utjecaj Jurja Dalmatinca, a pripisuje se ruku Ivana Pribislavića.

Iako je u povijesti bila palača arhaičnog tipa s unutarnjim cortileom (dvorištem), danas je Knežev dvor preuređen u živo kulturno središte. Tijekom ljetnih mjeseci, njegov se atrij pretvara u pozornicu za predstave i koncerte klapa u sklopu Paškog kulturnog ljeta.

Knežev dvor, zajedno sa Zbornom crkvom Marijinog Uznesenja i nedovršenom biskupskom palačom, čini reprezentativni skup javnih građevina na glavnom trgu, simbolizirajući ravnotežu svjetovne i crkvene uprave u gradu Pagu.

Galerija paške čipke

U istočnom krilu Kneževog dvora smještena je Galerija paške čipke, otvorena 1998. godine.

Galerija predstavlja važno kulturno središte posvećeno očuvanju i promicanju tradicionalne paške čipke, koja je od 2009. godine zaštićena kao nematerijalno kulturno dobro UNESCO-a.

U galeriji su izloženi autentični radovi paških čipkarica različitih povijesnih razdoblja, replike starih uzoraka, tekstilni predmeti iz tradicije, kao i suvremene kreacije.

Posjetitelji mogu vidjeti i kako se izrađuje čipka te upoznati bogatu povijest i umjetnost ovog jedinstvenog rukotvorstva.

Povijest paške čipke

Paška čipka je tradicionalna rukotvorina iz grada Paga, poznata po svojoj ljepoti, kvaliteti i bogatoj povijesti koja datira još iz 15. stoljeća.

Nastala je u benediktinskom samostanu sv. Margarite, gdje su časne sestre prenosile umijeće izrade čipke s koljena na koljeno. Izvorno se koristila za izradu crkvene odjeće, stolnjaka i ukrasa za odjeću.

Paška čipka izrađuje se ručno pomoću igle, konca i čvrstog okruglog ili četvrtastog jastuka za potporu. Proces uključuje ukrašavanje uzorka paukove mreže geometrijskim motivima.

Čipkarstvo je imalo važnu ulogu u kulturnom i društvenom životu, a paške su čipkarice bile cijenjene i pozivane na bečki dvor, gdje su osvojile i priznanja, uključujući zlatnu plaketu na Svjetskoj izložbi u Parizu 1937. godine.

Osim što je ukras odjeće i tekstila, paška čipka simbol je umjetničke izvrsnosti i bogate povijesti otoka Paga te jedan od njegovih najprepoznatljivijih suvenira koji privlači posjetitelje iz cijelog svijeta.

Proces izrade Paške čipke danas podučavaju starije žene koje nude cjelogodišnje tečajeve.