Zagrebačka katedrala
Tornjevi Zagrebačke katedrale vidljivi su iz većeg dijela grada. Nažalost, vrh južnog tornja je pao u Zagrebačkom potresu, a sjeverni je uklonjen zbog velikih oštećenja.
Zagrebačka katedrala druga je najviša građevina u Hrvatskoj i najmonumentalnija sakralna građevina gotičko/neogotičkog stila jugoistočno od Alpa. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije te kraljevima svetom Stjepanu i svetom Ladislavu. Katedrala je tipično gotička, kao i njena sakristija koja ima veliku arhitektonsku vrijednost.
Godine 1093., kada je ugarski kralj Ladislav I. (1040.-1095.) preselio biskupiju iz Siska u Zagreb, proglasio je postojeću crkvu katedralom. Nakon uspostave Zagrebačke biskupije (oko 1094. godine) započela je gradnja katedrale u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu. ali je završena i posvećena tek 1217. godine.
Godine 1242. katedralu su teško oštetili Tatari u sklopu mongolske invazije na Europu u 13. stoljeću. Ubrzo nakon toga biskup Timotej (1263-1287) započeo je veliku obnovu katedrale u gotičkom stilu.
Obnova se nastavila u 14. i 15. stoljeću. Zbog Osmanske opasnosti, u 16. stoljeću upravitelj zagrebačke biskupije Toma Bakač, gradi utvrdu oko katedrale. Veći dio zidova utvrde očuvan je do danas, osim poznate Bakačeve kule koja je uklonjena 1906. za Bolleove obnove, jer je zatvarala pogled prema novoobnovljenoj katedrali. U 17. stoljeću katedrala je dobila masivni renesansni toranj.
Neprijateljski napadi, ali i požari oštetili su katedralu nekoliko puta, međutim najteži je udarac pretrpjela u potresu 1880. godine. Nakon potresa katedrala je doživjela veliku rekonstrukciju u neogotičkom stilu (1880. -1906.) pod nadzorom Hermanna Bolléa i po nacrtima Friedricha von Schmidta. Tada je Zagrebačka katedrala dobila današnji oblik s dva tornja visoka 104 metra, visokim krovom, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili barokne iz 18. stoljeća.
.jpg "Zagrebačka katedrala između 1902.-1906.")
Umjesto starih grobnica biskupa i plemića, iza glavnog oltara sagrađena je grobnica za zagrebačke biskupe i nadbiskupe. Između ostalih, ovdje počivaju hrvatski mučenici Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, čije su kosti prenesene iz Bečkog Novog Mjesta 1919. godine, Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd.
Papa Ivan Pavao II posjetio je katedralu dva puta, u rujnu 1994. i u listopadu 1998., a papa Benedikt XVI posjetio ju je u lipnju 2011.
Posljednje oštećenje zagrebačke katedrale bilo je u potresu 2020. godine. Južni toranj se odlomio i pao na krov Nadbiskupskog dvora, a sjeverni toranj je uklonjen 17. travnja iste godine zbog velikih oštećenja pretrpljenih u potresu.
Riznica Zagrebačke Katedrala uključuje različito metalno posuđe, liturgijsko ruho i liturgijske knjige prikupljene u različitim razdobljima njezine povijesti. Među najznačajnijima su srednjovjekovni plašt sv. Ladislava, plenarij izrađen od bjelokosti, barokni relikvijar-bista kralja sv. Stjepana, mumija betlehemskog djeteta ubijena po nalogu kralja Heroda i donesena u Zagreb za vrijeme kralja Andrije II.
Zagrebačku katedralu do daljnjega nije moguće posjetiti, ali se zato može otići u virtualnu šetnju katedralom.
Lokacija
Zagreb
Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
IstražiGotika
U Hrvatskoj se gotika javila relativnio kasno. Osim u 13. i 14. stoljeću koliko traje u Europi kod nas njen je utjecaj vidljiv i u 15. i 16 stoljeću – npr. na trogirskoj i šibenskoj katedrali. Također na prostoru hrvatske, često se na gotičkim građevinama, mogu vidjeti primjese romanike i renesanse. Gotički utjecaj iz europskih zemalja, prilagođavao se vlastitim mogućnostima i potrebama i tako stvarao “domaći likovni izraz”. Ta mješavina stilova najizraženija je u Dalmaciji. Sjeverni krajevi bili su izloženiji utjecajima srednje Europe, dok su primorski krajevi svoj likovni izraz vezali uz talijanske uzore.
IstražiHistoricizam
Historicizam u Hrvatskoj je obilježen gradnjom triju velikih sakralnih objekata: monumentalna Župna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku (1898.), neoromanička Đakovačka katedrala (arhitekti Karl Roesner i F. Schmidt, 1882.) i neogotička pregradnja zagrebačke katedrale s pocakljenim krovištem i zvonicima od 105 m (Hermann Bollé, 1880-1902.). Krajem 19. st. Hermann Bollé je u Zagrebu, na gradskom groblju Mirogoj, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, što je jedan od najvećih projekata europskog historicizma uopće.
Istraži
Goran –
tnx Hermann Bollé 😉