Magazini soli – muzej i stalna izložba solarstva

Niz od devet monumentalnih skladišta smješten je između mosta Katine i gradske plaže.

Prva tri skladišta izgrađena su u 17. stoljeću, a preostalih šest je Austrija dovršila do 1845. godine, po uzoru na stare mletačke.

Svaka zgrada je duga 41,50, široka 11,30, a visoka 5,60 metara. Ukupno devet magazina moglo je primiti 22.000 tona soli.

Magazini soli danas su pretvoreni u muzej i stalnu izložbu solarstva, gdje možete detaljnije istražiti tisućljetnu povijest “bijelog zlata.”

Pag – grad soli – tisuću godina uzgoja soli

Grad Pag s ponosom nosi titulu “Grad soli”. Paška solana nije samo industrijsko postrojenje; ona je simbol otoka, nezaobilazno turističko odredište, a uz  pašku čipku, sir i janjetinu, najvažniji dio kulturne, gastronomske i ekonomske baštine grada i otoka Paga. Kroz čitavu povijest paška solana bila najveća na istočnoj obali Jadrana.

Od kada se točno proizvodi sol u Pagu?

Ne znamo točno. Prvi spomen o proizvodnji soli na Jadranu nalazimo u knjizi prof. Candide sa sveučilišta u Napulju pod nazivom “Jadranske solane” Napulj 1912.

Profesor Candide ističe kako su Iliri (misli na Liburne) iz naših krajeva još u 3. st. pr. Kr. došli na Apeninski poluotok i naučili tamošnje stanovnike kako se proizvodi sol iz mora i pri tom osnovali današnju najveću talijansku solanu „Regina Margarita”.

Prvi pisani podatak o konkretnoj proizvodnji soli u Pagu potječe iz 999. godine i to iz jedne oporuke. Nakon toga često u oporukama i drugim dokumentima možemo pratiti podatke o solanama u Pagu. To je vrijeme kada se sol cijeni kao bijelo zlato.

Monopol nad “bijelim zlatom”

Sol se u povijesti nazivala “bijelim zlatom” – njezina vrijednost u jednom trenutku bila gotovo jednaka vrijednosti zlata. U starim se vremenima sol mijenjala za zlato, unca za uncu, a poznato je da su i Rimljani svoje vojnike plaćali u soli.

Solana je najveći napredak doživjela tijekom 14. stoljeća, kada je ugarsko-hrvatski kralj Ludovik I. Anžuvinac uložio značajna sredstva u modernizaciju proizvodnje.

Prije dolaska Mlečana 1409. godine, Dalmacija je imala desetke solana. No, Venecija je strateški ukinula sve osim Paške, želeći zadržati kontrolu nad mediteranskom trgovinom soli.

Zanimljivo je da je Venecija uzimala 70% prihoda od soli iako nikada nije bila vlasnik solane. Solana je pripadala zadarskom i paškom plemstvu, ženskom benediktinskom samostanu i crkvi. Oni su dobivali 30% prihoda od soli koje su u omjeru pola-pola dijelili sa radnicima.

Austro-Ugarska je 1908. godine stvorila državni monopol i pustila u pogon objedinjenju solanu.

Paška željeznica

Zbog solane, Pag je postao jedini otok na Jadranu koji je imao vlastitu željezničku prugu i željeznicu za dopremu soli. Ova željeznica, izgrađena oko 1950. godine, koristila se za transport soli s polja do magazina u samom gradu Pagu.

Prije izgradnje željeznice sol se prevozila brodovima, a pruga je omogućila učinkovitiji i brži prijevoz morske soli. U funkciji je bila do početka 1980-ih godina, kada je tradicionalni način proizvodnje soli prešao na modernije metode.

Tajna kvalitete soli

Paška sol ubraja se među najkvalitetnije na svijetu zbog svoje izuzetne čistoće. Ta kvaliteta nije slučajna; rezultat je savršenih prirodnih uvjeta i ekološkog procesa:

Morske vode Paškog zaljeva iznimno su čiste jer je dno bogato školjkama koje djeluju kao prirodni pročistači. To osigurava vrlo niske vrijednosti teških metala.

Sol se dobiva isparavanjem morske vode u sustavu plitkih bazena, isključivo prirodnim procesom pod utjecajem sunčeve svjetlosti i vjetra. Kristalizacija se kasnije odvija u tvornici pomoću kotlova, čime se osigurava da u sol ne dospiju komadići gline ili kamenčića s dna bazena.

Solana Pag d.o.o. danas se ponosi time što je Ministarstvo poljoprivrede RH zaštitilo Pašku sol kao nacionalni proizvod, a od 2019. godine nosi i zaštićenu oznaku izvornosti.

Cvijet Soli: “Kavijar Među Solima”

Nezaobilazan proizvod je Cvijet soli (Fleur de Sel). Ova vrsta soli smatra se najzdravijom i najkvalitetnijom. Cvijet soli nastaje isključivo na površini mora kao tanki sloj listića, a ime je dobio po nježnim kristalima u obliku cvijeta. Bere se ručno i zbog svoje vrhunske kvalitete s pravom je nazvan “kavijarom među solima.”