Tržnica Dolac – staro naselje, samostan i groblje

Nalazi se zmeđu Trga bana Josipa Jelačića, Kaptola i Gornjeg grada. Na gornjem platou prodaju se voće i povrće, a u prizemlju meso i mesne prerađevine. Osim štandova sa domaćim proizvodima na njoj se nalaze; spomenik kumici Barici, Zagorkin stan, i spomenik Petrici Kerempuhu.

Staro naselje Dolac

Na jugozapadnom dijelu Kaptola uz Crkvu sv Marije na Dolcu, nalazilo se staro naselje Dolec ili Dolac kako se danas naziva tržnica. Od 1315. crkva i područja oko nje dodjeljeno je Cistercitima. Oni su 1347. obnovili crkvu, pored koje se nalazilo groblje i samostan, a uz potok, koji je tekao ispod zidina Kaptola, današnjom Tkalčićevom ulicom, i kupalište. Cisterciti iz nepoznatog razloga napuštaju Kaptol između 1496. i 1499.,  najvjerojatnije zbog straha od turskih provala.

U vrijeme Cistercita groblje se nalazilo južno od crkve. Kada je 1639. na sjevernoj strani crkve izgorio stari cistercitski samostan, groblje je premješteno na sjevernu stranu crkve gdje se danas nalazi zgrada ribarnice. Ulaz na groblje bio je također gdje je danas ulaz u Ribarnicu, s istočne strane. Zbog blizine novoizgrađenih kuća groblje je zatvoreno između 1754. i 1779., ali je ispod njega izgrađena velika grobnica.

Naselje je bilo omeđeno Kaptolskim obrambenim zidom koje je išlo od današnje Skalinske ulice, Tkalčićevom ulicom do ulice Pod Zidom. Oko crkve Sv. Marije i Cistercitskog samostana razvio se Dolac, srednjovjekovno naselje skromnih kmetskih kuća u kojem je protonator Gjuro Plemić u 17. stoljeću izgradio svoju kuriju, prema predaji također u blizini današnje ribarnice.

Nova tržnica, novi prostor

Na prijelazu u 20 stoljeće Zagreb se širi i raste broj stanovnika. Javlja se potreba za novom tržnicom, koja se tada pa sve do 1930. nalazila na Harmici, na Trgu bana Jelačića. Harmica dolazi od mađarske riječi harmincz što znači trideset, a odnosilo se na tridesetinu koliko je iznosio porez.

Na poćetku stoljeća (1905-1908) bilo je predloženo nekoliko lokacija za novu tržnicu: Ilički trg (današnji Britanac), kraj Martićeve ulice, te prostor između Jelačićeva trga i Vlaške ulice.

Sve su te ideje bile odbačene, a 1909. prihvaća se ideja da tržnica bude smještena na starom naselju Dolcu i dijelom na Kaptolu. Lokaciju između crkve sv. Marije i Kaptola predložio je arhitekt Viktor Kovačić koji je sudjelovao i u regulaciji potoka Medveščak. Kasnije, 1911. je otpala i lokacija Kaptola, te je odlučeno da nova tržnica bude samo na Dolcu.

Izgradnja tržnice

Prije prvog svjetskog rata počinju otkupi prvih nekretnina, međutim rat sve zaustavlja. Nakon rata dolazi do nezadovljstva i prosvjeda građana da bi napokon 1927. počelo čiščenje prostora. Oslobađanjem prostora za novu tržnicu prvo je srušena Plemić kurja, a zatim i sirotinjska četvrt gusto naslaganih kuća.

Tom prilikom ponovno je iskopano zaboravljeno groblje koje se nalazilo uz crkvu sv. Marije, pronađena je kosturnica te je tada, zahvaljujući nalazima iz grobova, oformljena Zbirka devocionalija u Muzeju grada Zagreba.

Do kraja veljače 1928. srušena je posljednja kuća na Dolcu, a od starog naselja ostala je samo crkva sv. Marije. Nova tržnica Dolac otvorena 1930. godine. Glavni ulaz u tržnicu sad je na mjestu srušenog južnog kaptolskog zida, s ulice Pod zidom, a crkva je zagrađena zgradom Tržnog nadzorništva.

Prma nacrtima arhitekta Viekoslava Bastla izgrađena je vrlo suvremena natkrivena tržnica, tada jedna od najsuvremenijih na prostoru srednje Europe. Nad natkrivenim dijelom izgraden je veliki plato, na kojem se prodaju voće i povrće, a u prizemlju se prodaju meso i mesne prerađevine.

Šest godina nakon izgradnje otvorena je i ribarnica na Dolcu.