Ostatci crkve sv. Marka u Karinu Donjem
Crkva sv. Marka u Donjem Karinu odavno je ruševina. Pretpostavlja se da je srušena iza 1514. g. nakon što su Turci zauzeli Karin.
Crkva je građena u kamenu tesancu nekoliko stoljeća prije franjevačkog samostana. Služila je kao župna crkva hrvatskog plemstva Gusića, Karlovića, Kurjakovića, Lapčana i Karinjana te žitelja okolnih sela.
Iako Registar kulturnih dobara navodi da je crkva srušena iza 1514, već je u Mletačkom katastru Bukovice i Kotara 1709. godine prikazana kao razorena.
Radi se o ostatcima jednobrodne crkve s polukružnom apsidom, duge 15, a široke 7.30 m s urušenim pročeljem i glavnim portalom, dok su bočne strane sačuvane do visine cca 4 m. Uz bočne zidove ugrađeni su slijepi lukovi i lezene.
Tehnika zidanja i oblik sačuvanih bočnih vrata s polukružnim završetkom govore u prilog romaničkog stila.
Crkva sv. Marka na popisu je zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske od 2006. godine. Uokolo crkve nalazi se starohrvatsko groblje.
Na području današnjeg Karina već je u rimsko doba postojalo naselje Corinium.
Lokacija
Benkovac
Prvi tragovi ljudskog života na području Benkovca pronađeni su oko sela Smilčić i pripadali su danilskoj kulturi. Prije rimskog osvajanja, područje je naseljavalo ilirsko pleme Liburni. Tijekom rimskog građanskog rata, Liburni su stali na stranu Cezara. Rimljani spominju sljedeća liburnska naselja: Nedinum (Nadin), Carinium (Karin), Varvaria (Bribir) i Asseria (Podgrađe). U 7. stoljeću područje su naselili Hrvati. Područje Benkovca nalazilo se na raskrižju četiriju hrvatskih županija – Novljanske, Sidraške, Bribirske i Karinske. Nedaleko od sela Šopot pronađen je natpis iz 9. stoljeća koji spominje Branimira kao hrvatskog kneza.
IstražiRomanika
Rana romanika se javlja u Hrvatskoj početkom 11. stoljeća, i to snažnim razvojem samostana i crkvenom reformom (benediktinci). To razdoblje je ostavilo brojne, među njima i jako vrijedne, spomenike koji su neravnomjerno raspoređeni uglavnom na jadranskom priobalju – Istra, Primorje i Dalmacija, dok su gotovo neznatni ostaci na hrvatskom sjeveru. Već vrlo rano u 11. stoljeću, grade se monumentalni gradovi na obali Jadrana, kamene kuće, najčešće trokatnice bez dimnjaka, s konobama ili dućanima u prizemlju (npr. u Poreču, Rabu, Zadru, Trogiru i Splitu).
Istraži
Jak –
Hvala na opisu crkve. Međutim, provjerite što se sada događa oko nje, tko i na koji način vrši iskapanja i tko ju je upisao kao svoje vlasništvo. Pa čak možda i preimenovao.