Kula Stojana Jankovića u Islamu Grčkom
Znana i kao Kula Janković Stojana, prema najznačajnijem predstavniku slavne serdarske obitelji, nalazi se na povijesnoj cesti VIa Magna koja je paralelna suvremenoj cesti Benkovac-Knin. Cesta je za Rimskog carstva spajala prostor od Zadra (Jader), preko Podgrađa (Asseria) do Bribira, Skradina (Scardona) i Solina (Salona), tadašnjeg sjedišta područja.
Kula Janković, jedinstven je povijesni spomen te spoj obrambenog, stambenog i gospodarskog objekta, branika na granici s nekadašnjim Otomanskim carstvom.
Stojan Janković se proslavio u borbama protiv Osmanskog Carstva u 17. st. i postao legendarni junak opjevan u više epskih narodnih pjesama, a za svoje uspjehe u borbi dobio je od Mletačke republike plemićku titulu Cavalierea.
Pisac Vladan Desnica, koji je nasljednik Jankovića i čija je obitelj i danas vlasnik Kule, ovdje je stvarao svoja najveća djela, a tu je i sahranjen u crkvi-obiteljskoj grobnici pored utvrde.
Kotarski serdari, proslavljeni i opjevani u junačkim narodnim pjesmama kao borci protiv Turaka, bili su zapovjednici ovdašnjih uskoka odnosno domaćeg te naseljenog kršćanskog stanovništva. Uvijek su bili dužni imati pod ratnom opremom i spremnima za bitke određen broj vojnika na nemirnoj granici.
Vladan Desnica je želio da vrijednosti i ljepote Kule budu dostupne svima te je sredinom 20. st. otvorio za javnost najstariji dio dvorca, uredivši znalački i s ukusom nekoliko ambijentalno najvrjednijih prostorija Kule i pretvorio ga u izložbeni prostor za dio zbirki.
Nasljednici, današnji vlasnici, teže istim ciljevima te se u djelomično obnovljenoj kuli u ljetnim mjesecima u povijesnoj jezgri može razgledati etnografska zbirka „U staroj kužini“, izložbe „Čuvari Kule Jankovića” i „Ikone Kule Jankovića”, kula (vidikovac) i tamnica te okolni park i crkvica Sv. Đurđa, a koji se kao i kompleks izvana može i inače razgledati.
Tijekom ljeta u kuli se organiziraju i edukativne manifestacije i susreti.
Lokacija
Benkovac
Prvi tragovi ljudskog života na području Benkovca pronađeni su oko sela Smilčić i pripadali su danilskoj kulturi. Prije rimskog osvajanja, područje je naseljavalo ilirsko pleme Liburni. Tijekom rimskog građanskog rata, Liburni su stali na stranu Cezara. Rimljani spominju sljedeća liburnska naselja: Nedinum (Nadin), Carinium (Karin), Varvaria (Bribir) i Asseria (Podgrađe). U 7. stoljeću područje su naselili Hrvati. Područje Benkovca nalazilo se na raskrižju četiriju hrvatskih županija – Novljanske, Sidraške, Bribirske i Karinske. Nedaleko od sela Šopot pronađen je natpis iz 9. stoljeća koji spominje Branimira kao hrvatskog kneza.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.