Crkva svete Katarine Aleksandrijske u Zagrebu

Povijest i kontekst

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 14. stoljeće
  Na mjestu današnje crkve prvotno je stajala mala dominikanska crkva koja je služila kao vojno spremište uslijed čestih turskih provala.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 1606. – 1632.
  Dolaskom isusovaca u Zagreb (1606.) i otvaranjem gimnazije (1607.), stara crkvica im je dodijeljena. Budući da je bila premala i derutna, sagradili su novu crkvu posvećenu sv. Katarini Aleksandrijskoj između 1620. i 1632. te podigli samostan (današnji Klovićevi dvori).
• 1645. i 1674.
  Crkva sv. Katarine dvaput je stradala u požaru (1645. i 1674.), pri čemu je u potonjem potpuno izgorjela. Obnovu su pomogli hrvatski velikaši koji su dobili pravo postavljanja grbova i sahranjivanja (poput banova Franja Vlašića i Ignacija Gjulaja).
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 1728. – 1762.
  Među najvrjednija djela ubraja se mramorni oltar sv. Ignacija (djelo kipara Francesca Robbe 1728–1729), dok se iza glavnog drvenog oltara podignutog 1762. nalazi velika iluzionistička fresko slika Sv. Katarina među aleksandrijskim filozofima i književnicima radom Andrije Ilovšeka i Franje Ilovšeka koju je financira obitelj Erdödy.
• 1773.
  Nakon ukinuća isusovačkog reda, crkva ostaje na raspolaganju gimnaziji i sveučilištu, te dobiva naziv „Sveučilišna ili Akademska crkva“.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 1880. – 1896.
  Nakon Velikog zagrebačkog potresa 1880. crkva je teško oštećena, ali srećom svod nije srušen nego samo oštećen. Crkva je temeljito obnovljena 1896. godine prema projektu Hermanna Bollea. U historicističkoj obnovi crkva je dobila današnje pročelje.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 1978.-1993.
  Između 1978. i 1993. trajala je potpuna obnova inventara, štukatura i fresaka.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
• 2018.
  U radionici Antona Škrabla 2018. godine obnovljene su i proširene orgulje.
• 2020.
  Nažalost nije se moglo dugo uživati u ljepoti novoobnovljene crkve. Snažan potres 22. ožujka 2020. godine teško je ranio gornjogradsku baroknu ljepoticu. Dio štukatura otpao je sa svoda, a svod je ozbiljno popucao, čak i neki nosivi zidovi. Do daljnjeg u njoj nema niti misa, niti vjenčanja niti lijepe glazbe. Razmjere oštećenja možete pogledati u fotogaleriji crkve sv. Katarine.