Crkva sv. Marka u Zagrebu

Povijest i kontekst

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 1256.
  Prvi put se spominje 1256., kada je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dao Gradecu Zlatnom Bulom dozvolu za održavanje sajmova ispred crkve sv. Marka. Sajam se održavao jednom godišnje u trajanju od 8 dana prije i 8 dana nakon blagdana sv. Marka Evanđelista (25. travnja).
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 14. stoljeće
  Opsežna renovacija postojeće crkve u gotičkom duhu, postavljanje kontrafora, izgradnja zvonika, sjeverne poligonalne apside i izrada romaničkih prozora te gotičkih vrata.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 15. stoljeće
  Izgradnja trobrodnog tijela crkve, uključujući južni portal, koji se smatra najbogatijim figuralnim gotičkim portalom u Hrvatskoj.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 1600. – 1841.
  Nakon stradanja u požarima i potresu (1502.), Antun Macetti i sin Bartol Macetti grade novi zvonik dovršen 1725., s baroknom lukovicom obloženom bakrom 1841. godine.
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 1876. – 1882.
  Regotizacija unutrašnjosti provedena prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta uz nadzor Hermanna Bolléa. Uklonjeni svi barokni oltari i zamijenjeni negotičkim, izgraden je zapadni portal, gotizirani prozor dobili su vitraje, a zidovi su oslikani. Tijekom tog razdoblja krovište je prekriveno glaziranim obojenim crijepom koji prikazuje grbove s lijeve strane Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije te s desne strane grb grada Zagreba.
• 1896.
  Tek nakon ujedinjenja Gradeca i Kaptola u Zagreb bio je potreban jedinstveni grb. Godine 1896. odlučeno je da se crvena boja zamijeni plavom. Tako je umjesto crvene, plava boja postala službenom bojom Grada Zagreba.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 1922.
  Početak obnove unutrašnjosti crkve, tijekom koje su uklonjeni pojedini tragovi regotizacije, vraćajući crkvi njezinu autentičnu estetiku.
• 1936. – 1938.
  Neogotičke preinake uklonili su i kipar Ivan Meštrović i slikar Jozo Kljaković od 1936. do 1938. Uklonjeni su neogotički oltari i skinuli su žbuku. Crkvu sad krase moderne freske koje prikazuju hrvatske kraljeve slikara Joze Kljakovića te nekoliko kipova Ivana Meštrovića. Na glavnom oltaru nalazi se veliki Krist na Križu, na oltaru Sv. Križa nalazi se Pieta, a brončana skulptura Bogorodice s Djetetom krasi oltar posvećen Djevici Mariji.
• 1990.-ih
  Obnova crkve nakon oštećenja koja su nastala tijekom ratnih godina, uključujući restauraciju krova i popravke unutrašnjosti.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
• 2009.
  Obilježavanje dovršetka obnove crkve, koja je započela 25 godina ranije, ističući važnost crkve kao simbola Zagreba.
• 2020.
  Crkva je oštećena u dva potresa koja su pogodila središnju Hrvatsku (s težim oštećenjima krajem prosinca), čime se ponovno stavio fokus na očuvanje i obnovu ovog značajnog kulturnog dobra.