Tornjevi Zagrebačke katedrale vidljivi su iz većeg dijela grada. Nažalost, vrh južnog tornja je pao u Zagrebačkom potresu, a sjeverni je uklonjen zbog velikih oštećenja.
Zagrebačka katedrala druga je najviša građevina u Hrvatskoj i najmonumentalnija sakralna građevina gotičko/neogotičkog stila jugoistočno od Alpa. Posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije te kraljevima svetom Stjepanu i svetom Ladislavu. Katedrala je tipično gotička, kao i njena sakristija koja ima veliku arhitektonsku vrijednost.
Riznica Zagrebačke Katedrala uključuje različito metalno posuđe, liturgijsko ruho i liturgijske knjige prikupljene u različitim razdobljima njezine povijesti. Među najznačajnijima su srednjovjekovni plašt sv. Ladislava, plenarij izrađen od bjelokosti, barokni relikvijar-bista kralja sv. Stjepana, mumija betlehemskog djeteta ubijena po nalogu kralja Heroda i donesena u Zagreb za vrijeme kralja Andrije II.
Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
1093.
Osniva se Zagrebačka biskupija. Ugarski kralj Ladislav I (1040.-1095.) seli biskupiju iz Siska u Zagreb, a postojeću crkvu proglašava katedralom.
1094.
Nakon uspostave Zagrebačke biskupije počinje gradnja katedrale u prijelaznom romaničko-gotičkom stilu koja je završena i posvećena tek 1217. godine.
12. stoljeće
Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
12. stoljeće
Pretpostavlja se da je ta prva, predmongolska katedrala, bila na mjestu današnje, ali nam njen izgled nije poznat.
13. stoljeće
Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
1242.
Mongolska invazija.Tatari su teško oštetili katedralu u sklopu mongolske invazije na Europu u 13. stoljeću. Ova invazija bilježi kraj ranog razdoblja izgradnje sakralnih objekata u Zagrebu.
1263.-1287.
Biskup Timotej započinje obnovu katedrale i gradnju novog svetišta zajedno s kapelama sv. Marije i sv. Stjepana, koristeći nove gotičke stilove i metode koje će oblikovati budući izgled katedrale.
1297.
Prvi izgled katedrale očuvan je na pečatu Kaptola iz 1297. godine te na zrcalnoj kopiji pečatnjaka iz 1371. godine. Ta je crkva imala trobrodno tijelo s tri apside i dva zvonika na pročelju.
14. stoljeće
Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
15. stoljeće
Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
14.-15. stoljeće
Izgradnja lađe i zvonika nastavlja se tijekom ovog razdoblja, a razni biskupi doprinose završavanju projekta, pri čemu se mijenjaju različiti arhitektonski elementi i stilovi, oblikujući karakterističnu gotičku arhitekturu katedrale.
16. stoljeće
Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
16. stoljeće
Zbog Osmanske opasnosti, u 16. stoljeću upravitelj zagrebačke biskupije Toma Bakač, gradi utvrdu oko katedrale. Veći dio zidova utvrde očuvan je do danas, osim poznate Bakačeve kule koja je uklonjena 1906. za Bolleove obnove, jer je zatvarala pogled prema novoobnovljenoj katedrali.
17. stoljeće
Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
1633.-1644.
Wikipedija: Zagrebačka Katedrala u 19.stoljeću prije obnove
U razdoblju pod vodstvom švicarskog arhitekta Hansa Albertalazavršava se izgradnja masivnog renesansnog zvonika, koji će postati jedan od prepoznatljivih simbola katedrale. Ovaj period označava prelazak ka renesansnim i baroknim stilovima koje karakteriziraju bogati ukrasi i arhitektonski detalji.
18. stoljeće
Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
19. stoljeće
Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
1879.
Temeljita obnova i regotizacija katedrale započinje prema planskim rješenjima Friedricha von Schmidta. U realizaciji tih planova ključna figura je Hermann Bollé , on mijenja izgled unutrašnjosti i vanjštine katedrale.
Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
1902.
Wikimedia: Zagrebačka katedrala nakon obnove Hermanna Bolléa. Fotografija je nastala između 1902.-1906.
Dovršena je obnova i regotizacija katedrale. Tada je Zagrebačka katedrala dobila današnji oblik s dva tornja visoka 104 metra, visokim krovom, novim stupovima u svetištu i oltarima koji su zamijenili barokne iz 18. stoljeća. Umjesto starih grobnica biskupa i plemića, iza glavnog oltara sagrađena je grobnica za zagrebačke biskupe i nadbiskupe. Ovdje također počivaju i Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, Ivan Antun Zrinski, Eugen Kvaternik itd.
1906.
Hermann Bollé uklanja poznatu Bakačevu kulu jer je zatvarala pogled prema novoobnovljenoj katedrali.
Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
Zagrebački potres u ožujku 2020. jačine 5.5 po Richteru uzrokuje ozbiljna oštećenja katedrale. Južni toranj se odlomio i pao na krov Nadbiskupskog dvora, a sjeverni toranj je uklonjen 17. travnja zbog velikih oštećenja pretrpljenih u potresu. Iste godine započinje proces obnove.
2025.
Zagrebačka katedrala ponovno je otvorena za javnost i vjernike na Badnjak, 24. prosinca 2025. godine, nakon pet godina obnove unutrašnjosti oštećene u razornom potresu
U Hrvatskoj se gotika javila relativnio kasno. Osim u 13. i 14. stoljeću koliko traje u Europi kod nas njen je utjecaj vidljiv i u 15. i 16 stoljeću – npr. na trogirskoj i šibenskoj katedrali. Također na prostoru hrvatske, često se na gotičkim građevinama, mogu vidjeti primjese romanike i renesanse. Gotički utjecaj iz europskih zemalja, prilagođavao se vlastitim mogućnostima i potrebama i tako stvarao “domaći likovni izraz”. Ta mješavina stilova najizraženija je u Dalmaciji. Sjeverni krajevi bili su izloženiji utjecajima srednje Europe, dok su primorski krajevi svoj likovni izraz vezali uz talijanske uzore.
.jpg "Zagrebačka katedrala između 1902.-1906.")
Goran –
tnx Hermann Bollé 😉