Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu

Povijest i kontekst

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 1334.
  Prvo pisano spominjanje katoličke crkve sv. Margarete koja je bila podignuta početkom 14. stoljeća i služila je kao župna crkva za zagrebačko podgrađe. Oko nje se nalazilo Margaretsko groblje na kojem su pokapani stanovnici gradskog podgrađa, gradski kmetovi iz Trnja i sirotinja iz Šoštarske vesi (područje sjeverno od današnjeg Trga bana Jelačića).
• 1337.
  Početak održavanja tradicionalnih "margaretskih sajmova" koji su se uz crkvu sv. Margarete održavali svake godine 13. srpnja.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 1622.
  Isusovac otac Ljudevit dao je ograditi Margaretsko groblje koje se nalazilo oko tadašnje srednjovjekovne crkve.
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 1794.
  Katolička crkva sv. Margarete prodana je pravoslavnim trgovcima (grčkoj i cincarskoj zajednici, koje su se u Habsburškoj Monarhiji nazivale grčko-neujedinjenima). U njezinoj ranoj povijesti grčki i cincarski trgovci igrali su izuzetno veliku ulogu, čime započinje povijest pravoslavne općine u Zagrebu. Zbog ove povijesti ulica iza katedrale i danas nosi ime Margaretska, a ispred nje Preobraženska.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 1848.
  Pravoslavna zajednica prerasta i službeno postaje srpska pravoslavna općina sv. Preobraženja, prateći rast i razvoj zajednice u Zagrebu.
• 1866.
  Dotrajala katolička crkva sv. Margarete je srušena, a na njezinom je mjestu izgrađena današnja pravoslavna crkva sv. Preobraženja prema projektu uglednog arhitekta Franje Kleina.
• 1883. – 1884.
  Poznati arhitekt Hermann Bollé uređuje interijer crkve i prema svojim nacrtima postavlja historicistički ikonostas ukrašen slikama Epaminodasa Bučevskog.
• 1899.
  Izvedena je nova kupola tornja crkve, također prema zamislima Hermanna Bolléa.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 1907.
  Upravni odbor srpske crkvene općine donosi odluku o postavljanju hrvatske zastave na zgradu crkvene općine, što u tadašnje vrijeme izaziva snažne reakcije i odjek u lokalnoj zajednici.
• 1913. – 1914.
  Hermann Bollé provodi veliku restauraciju crkvene vanjštine i preoblikuje pročelja. Prema riječima prof. Damjanovića, u skladu sa svojim poimanjem bizantskog stila Bollé je fasade bogato ukrasio novom dekoracijom izvedenom od umjetnog kamena, dajući građevini neusporedivo reprezentativniji izgled.
• 1931. – 1932.
  Arhitekt Stanko Kliska provodi temeljitu rekonstrukciju unutrašnjosti crkve u prepoznatljivom modernističkom duhu.
• 1987.
  Slikar Dragoslav Jašović obnavlja i oslikava crkveno svetište.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
• 2005. – 2007.
  Ruski majstori, predvođeni istaknutim slikarom Nikolajem Muhinom, u potpunosti oslikavaju preostali dio unutrašnjosti, zidove i svodove crkve.
• 2020.
  Razorni potresi pogađaju Zagreb i središnju Hrvatsku, nakon čega je crkva podvrgnuta opsežnoj, cjelovitoj građevinskoj obnovi, strukturnom ojačanju i detaljnoj restauraciji.