Zadarska Sfinga – najveća sfinga u Europi u spomen na voljenu suprugu

Romantična legenda kaže da je Smirich dao izraditi kip Sfinge u spomen na voljenu suprugu Attiliju, koja je preminula godinu dana ranije.

U perivoj vile Attilie u Zadru, nalazi se impresivna i tajanstvena Zadarska sfinga – najveća takva skulptura u Europi!

Sfinga

Zadarska sfinga duga je oko 5 metara i visoka gotovo 3 metra, izrađena je 1918. godine, a svoj je oblik dobila po uzoru na egipatske sfinge, no sa zanimljivim izmjenama koje je stvorio njezin autor, zadarski umjetnik i konzervator Giovanni Smirich.

Sfinga ima klasičnu ljudsku glavu i lavlje tijelo, ali u ovom slučaju prednje šape oblikovane su kao ruke. Lice sfinge izražava strogost i dostojanstvo, a na glavi nosi tipično egipatsko pokrivalo nemes, ukrašeno hijeroglifima.

Legenda kaže da je zadarska sfinga izrađena kao spomen na Smirichevu suprugu Attiliju Spinedu de Cataneis, koja je prerano preminula, i prema nekim vjerovanjima, lice sfinge moglo bi biti njezin portret.

 

Čitava skulptura građena je od kamena i betona, pojedini dijelovi, poput glave, posebno su izrađeni prema kalupu te dodani na tijelo skulpture. Sve je premazano završnim finim slojem betona koji je izvorno bio bojan u svijetlosmeđu (oker) boju čime se htjela dobiti dodatna sličnost sa egipatskim sfingama.

Na prsima je nekada imala reljef krilatog orla, a u rukama je držala bodež. Ti su dijelovi nažalost danas oštećeni ili nestali. Sfinga je licem okrenuta prema istoku, baš kao i egipatske sfinge, a ispred nje nalazi se bazenčić u obliku školjke.

Ova skulptura u perivoju vile Attilie nije samo umjetnički objekt, već i čuvar brojnih tajni i legendi. Neki kažu da ispunjava ljubavne želje, što je dodatno začinilo njenu mističnu reputaciju. Kroz dvadeseto stoljeće sfinga je bila simbol romantične ljubavi i umjetničkog duha Giovannija Smiricha, važnog konzervatora koji je u Zadru ostavio značajan trag obnovom brojnih spomenika.

Villa Attilia

Villa Attilia jedna je od dvadesetak ladanjskih vila s vrtovima izgrađenih krajem 19. i početkom 20. stoljeća u stilu historicizma i secesije na Brodarici. Podignuta je 1901. godine kao prva građevina na prostoru uvale Maestral (poznata i kao Dražanica vela). Ovaj, tada još neurbanizirani, prostor nadomak grada Giovanni Smirich prepoznao je kao odlično mjesto za izgradnju obiteljskog ljetnikovca. Obitelj je preko godine živjela u gradu, a ovdje provodila ljetne mjesece.

Perivoj vile Attilie

Javni perivoj vile Attilie, u Zadru svoj nastanak duguje zadarskom konzervatoru i umjetniku Giovanniju Smirichu, koji ga je uredio kao privatni vrt oko obiteljske kuće na površini od 7.152 m². Uređen u stilu engleskog vrta, začinjen je neformalnim rasporedom elemenata koji podsjeća na prirodni i organski krajolik, suprotan simetričnim francuskim vrtovima.

Vrt odiše historicizmom i romantičarskim zanosom kraja 19. i početka 20. stoljeća, poštujući prirodni teren s jasno istaknutim gornjim i donjim dijelom povezanim stazom i stubištem.

Vegetacija uključuje brojne mediteranske biljke poput jele, borova, čempresa, lovora, ružmarina i agava. U perivoju se nalaze i mali ribnjak, klupe s reljefima, umjetna spilja i najintrigantniji element – skulptura Zadarske sfinge, koju je Smirich dao izraditi u čast svoje supruge. Ovaj vrt predstavlja spoj umjetnosti, prirode i povijesti te je danas otvoren za javnost kao dragocjena kulturna i hortikulturna baština Zadra.

Lokacija

Zadar

Zadar je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Hrvatskoj. Smješten je na Jadranskom moru, u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Zadar je sjedište Zadarske županije i šire sjeverne Dalmacije. Sam grad prostire se na 25 km2 s populacijom od 71 000 stanovnika u 2025. godini, što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u zemlji.

Istraži

Historicizam

Historicizam u Hrvatskoj je obilježen gradnjom triju velikih sakralnih objekata: monumentalna Župna crkva sv. Petra i Pavla u Osijeku (1898.), neoromanička Đakovačka katedrala (arhitekti Karl Roesner i F. Schmidt, 1882.) i neogotička pregradnja zagrebačke katedrale s pocakljenim krovištem i zvonicima od 105 m (Hermann Bollé, 1880-1902.). Krajem 19. st. Hermann Bollé je u Zagrebu, na gradskom groblju Mirogoj, izgradio pola kilometra duge neorenesansne arkade s dvadeset kupola, što je jedan od najvećih projekata europskog historicizma uopće.

Istraži

Wikipedija

Embed HTML not available.

Recenzije

Još nema recenzija.

Budite prvi koji će recenzirati “Zadarska Sfinga – najveća sfinga u Europi u spomen na voljenu suprugu”

×
  • Regije/Županije

  • Destinacije

  • Atrakcije

  • Autori

  • Period/Stil

  • Resetiraj sve