Carska Fontana u Zadru
Bernard Kotlar, autor knjižice o fontani, naglašava da je fontana “circulus vitae” (krug života) cijeloga tog dijela grada.
Poznata i pod nazivima “Fontana” ili “Carski zdenac” u Arbanasima, ova monumentalna renesansna građevina kružnog oblika stoljećima je bila vitalni izvor slatke vode za grad i pomorce. Sagrađena je na mjestu gdje je već u srednjem vijeku postojao ograđeni izvor.
Povijest Fontane
Paviljon koji i danas stoji podigao je zadarski gradski kapetan Agostino Canal između 1546. i 1547. godine. On je dao sazidati zdenac u koji će se voda slijevati te ga natkriti zidanim paviljonom kako bi zaštitio i vodu i one koji po nju dolaze.
Promjer kupole iznosi 8.8 metara, a visoka je 7.95 metara. Zidni plašt fontane okrenut prema moru perforiran je s 9 otvora s pilonima i lukovima. Kupola paviljona natkriva zdenac nepravilnog osmerokutnog oblika.
U unutrašnjosti fontane nalazi se kamena ploča s natpisom na latinskom jeziku iz 1546. godine. Natpis, napisan u elegijskim distisima, slavi Agostina Canala kao onoga koji je učinio to korisno djelo za sve. Natpis koristi alegoriju, uspoređujući čistu izvorsku vodu s nimfom Najadom (candida Nais), dok je gorka morska voda uspoređena s nimfom Doridom (Doris amara).
Na paviljon se naslanja kameni gat, sagrađen 1790. godine po nalogu generalnog providura Angela Diedo. Gat je izgrađen kako bi se pomorcima olakšao pristup izvoru vode.
Međutim baš zbog izdašnosti izvora, kod fontane su se utaborile i vojske koje su opsjedale Zadar, primjerice vojska katalonskog kapetana Dalmasija 1313. i mletačka vojska 1345. godine.
Od svog dolaska (između 1726. i 1733.), doseljenici Arbanasi, po kojima se danas i zove ovo zadarsko naselje, koristili su vodu iz fontane za piće i pranje rublja, što je 1759. godine dovelo do naredbe generalnog providura Francesca Dieda kojom se pod prijetnjom globe strogo zabranjivalo onečišćivanje izvora.
Književnost i urbane legende
Ovaj izvor vode spominje Petar Zoranić u svom prvom hrvatskom romanu, Planine, dovršenom 1536. godine. Zoranić je podrijetlo izvora protumačio pričom o mladiću Papratu i vili Stani, koje je Apolon pretvorio u izvor i vrelo.
Naziv “Carska fontana” (Fontana dell’ Imperatore) povezan je s vjerovanjem da je voda do fontane dovedena tajnim kanalima iz vodovoda koji je sagradio car Trajan. Iako ova legenda nema arheoloških osnova, nastala je vjerojatno zbog toga što je trasa rimskog vodovoda prolazila u blizini.
Danas je Carska fontana i paviljon prilično dobro očuvan spomenik, i dio je bogate kulturne baštine Arbanasa i Zadra.
Lokacija
Zadar
Zadar je najstariji kontinuirano naseljeni grad u Hrvatskoj. Smješten je na Jadranskom moru, u sjeverozapadnom dijelu Ravnih kotara. Zadar je sjedište Zadarske županije i šire sjeverne Dalmacije. Sam grad prostire se na 25 km2 s populacijom od 71 000 stanovnika u 2025. godini, što ga čini drugim najvećim gradom u Dalmaciji i petim najvećim gradom u zemlji.
IstražiRenesansa
Hrvatska je u 15. i 16. stoljeću, kada u Europi cvate renesansa, bila podijeljena u tri države. Sjeverna Hrvatska u austrijskom carstvu, Dalmacija pod Mletačkom Republikom (osim Dubrovačke Republike), a Slavonija pod turskom okupacijom. U takvom ozračju će u južnoj Hrvatskoj (Dalmaciji) procvasti društvena i crkvena arhitektura s jasnim utjecajem talijanske renesanse, dok će u kontinentalna biti pod utjecajima srednjoeuropske renesansne arhitekture.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.