Cerje – Crkva sv. Ivana Evanđelista
Crkva sv. Ivana Evanđelista u zagrebačkom naselju Cerje predstavlja značajan primjer barokne arhitekture s bogatom poviješću i kulturnom vrijednosti.
Opis
Crkva sv. Ivana Evanđelista je jednobrodna barokna građevina koja se odlikuje zaobljenom apsidom svetišta i sakristijom smještenom s istočne strane. Mali zvonik se nalazi u ravnini glavnog pročelja, dok su lađa i svetište natkriveni baldahinskim svodom, koji se oslanja na pilastre profiliranih kapitela. Između užeg i nižeg svetišta i lađe nalazi se konkavni, svođeni slavoluk, a iznad svetišta je raspoređen oratorij koji se koristi kao spremište crkvenog ruha i suđa te omogućava pristup propovjedaonici.
Prednji dio crkve krasi jednostavno oblikovano pročelje, nad kojim se uzdiže zvonik s piramidalnim krovićem. Crkva se ponosi svojim vanjskim mjerama, s dužinom od 25 metara, širinom lađe od 11 metara, visinom crkve do sljema krova od 17 metara, te širinom svetišta od 9 metara i njegovom dužinom od 10 metara; sve to čini ovu građevinu arhitektonski impresivnom. Zvonik se uzdiže do visine od 25 metara, a u unutrašnjosti se ističe drveni, pozlaćeni i mramorizirani oltar posvećen Blaženoj Djevici Mariji, s slikom Bogorodice s Djetetom u središtu.
Povijest i kontekst
- Prapovijest i antikaNajraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
- 15. st. - 18. st.U razdoblju od 15. do 18. stoljeća nastaje osnovna struktura crkve, koja reflektira barokni stil arhitekture koji je dominirao tim vremenom.
- Rani srednji vijek (8. – 11. st.)Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
- 12. stoljećeRazdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
- 13. stoljećeStoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
- 14. stoljećeRazdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
- 15. stoljećeDoba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
- 16. stoljećeGradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
- 17. stoljećeStoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
- 18. stoljećeŠirenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
- 1764.Župnik Nikola Žugičić, uz pomoć biskupa Franje Thausszyja, započinje izgradnju zidane crkve koja zamjenjuje dotadašnju drvenu, a biskup donira sredstva za izgradnju glavnog oltara, čime se postavlja temelj za današnju crkvu.
- 19. stoljećeDoba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
- 20. stoljećeBurno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
- 1998. - 2002.Veliko obnavljanje crkve traje od 1998. do 2002. godine, čime se očuvaju vrijedni barokni elementi građevine i omogućava daljnje korištenje ovog važnog kulturnog dobra za lokalnu zajednicu.
- 21. stoljećeRazdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
- 2020.U potresu koji je pogodio Zagreb 22. ožujka 2020. godine, crkva pretrpjela manja oštećenja na zidovima, što dodatno ističe važnost očuvanja njenog stanja u vremenu prirodnih katastrofa.
Lokacija
Zagreb
Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
IstražiBarok
U hrvatskoj barok se javlja u 17. stoljeću, a traje sve do kraja 18. stoljeća. U to vrijeme Hrvatska je ponovno ujedinjena s dijelovima svog teritorija koje su okupirali Mletačka Republika i Osmansko Carstvo, nakon stoljeća rascjepkanosti i podjela. Ovo ponovno ujedinjenje ne samo da je donijelo političku stabilnost i ekonomski prosperitet, već je potaknulo kulturni preporod i procvat umjetnosti u svakom segmentu.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.