Zagreb – Crkva sv. Marka Križevčanina
Crkva sv. Marka Križevčanina predstavlja značajan primjer suvremene sakralne arhitekture u Hrvatskoj, objedinjujući tradicijske oblike s modernim elementima.
Opis
Crkva sv. Marka Križevčanina, smještena na adresi Selska cesta 91 u Zagrebu, izgrađena je između 1940. i 1941. godine prema projektu arhitekta Marijana Haberlea. Oblik parcele definira longitudinalni tlocrt građevine, koji uključuje ulazni trijem te otvoreni zvonik s izrazito modernističkim oblikovanjem. Ova kombinacija tradicionalnog tlocrta sakralnih objekata i modernih elemenata očigledna je u konstrukciji kao i u samom vizualnom izgledu crkve.
Vrijednost crkve leži u tome što predstavlja izuzetno vrijedan primjer moderne sakralne arhitekture u Hrvatskoj. Radove na izgradnji izvodio je župljanin ing. Josip Čorko, a kamen temeljac postavio je nadbiskup Alojzije Stepinac 23. lipnja 1940. godine, u spomen na 1.300 godina pokrštenja Hrvata. Gradnja je završena pred Božić, a prvo misno slavlje održano je 21. prosinca 1941. godine uz blagoslov i vodstvo blaženika nadbiskupa Alojzija Stepinca.
Povijest i kontekst
- Prapovijest i antikaNajraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
- Rani srednji vijek (8. – 11. st.)Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
- 12. stoljećeRazdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
- 13. stoljećeStoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
- 14. stoljećeRazdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
- 15. stoljećeDoba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
- 16. stoljećeGradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
- 17. stoljećeStoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
- 18. stoljećeŠirenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
- 19. stoljećeDoba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
- 20. stoljećeBurno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
- 1940. godinaU lipnju 1940. godine, nadbiskup Alojzije Stepinac postavlja kamen temeljac za crkvu sv. Marka Križevčanina, simbolizirajući značaj izgradnje sakralnog objekta u čast trećeg hrvatskog sveca. Ovaj trenutak bio je povezan s obilježavanjem 1.300 godina pokrštenja Hrvata, stavljajući naglasak na duhovnu i kulturološku važnost crkve za tadašnje društvo.
- 1941. godinaGradnja crkve završava pred Božić 1941. godine, čime se dovršava proces koji je započeo 1940. godine. Prvo misno slavlje održano je 21. prosinca 1941. godine, a ceremoniju je vodio blaženik Alojzije Stepinac, čime je crkva stekla svoj duhovni značaj unutar zajednice i postala centar okupljanja vjernika na području Trešnjevke.
- 21. stoljećeRazdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
Lokacija
Zagreb
Zagreb je glavni i najveći grad Hrvatske. Proteže se od južnih obronaka Medvednice do obala rijeke Save. Donji grad, točnije Zrinjevac, se nalazi na nadmorskoj visini od 122 metra, a ima i povoljan zemljopisni smještaj na jugozapadnom kutu Panonske nizine, između alpske, dinarske, jadranske i panonske regije. Također se nalazi na važnom prometnom čvorištu puteva između Srednje i Jugoistočne Europe te Jadranskog mora.
IstražiModerna
Osnovno obilježje tog vremena je početak modernizacije hrvatskog društva uzrokovanog procesom industrijalizacije, prvenstveno u gradovima, a njen glavni nosilac je građanski sloj. Proces modernizacije obuhvatio je arhitekturu, slikarstvo, kiparstvo, književnost, filozofiju i muziku, a označuje se terminom moderne. Moderna arhitektura u Hrvatskoj, osobito utjecaji Adolfa Loosa, počinje u ostvarenjima Viktora Kovačića, V. Bastla, Huga Ehrlicha i Ede Šena, koji istupaju protiv historicizma i zastupaju ideju da arhitektura mora biti individualna i suvremena, ali i praktična i udobna. Ova ideja najranije je primijenjena na vili Frangeš Mihanović u Zagrebu još 1910. godine (projekat V. Kovačić), koja svojim jednostavnim oblikovanjem, bez ukrasa i funkcionalnom organizacijom, revolucionarno označava razvoj moderne arhitekture. I druge Kovačićeve projekte odlikuju suzdržanost, čistoća, odmjerenost, te reduciranost znakova historicističke arhitekture (monumentalna palača Burze u Zagrebu, 1924.).
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.