Zagreb – Crkva Majke Božje Žalosne

Povijest i kontekst

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 1763. godina
  Kapela Majke Božje Žalosne ili Gospe Novoveške sagrađena je 1763. godine. Smještena je u blizini potoka Medveščak, gdje je nekada stajao kameni pil s kipom Žalosne Bogorodice. Taj pil danas se nalazi u predvorju župne crkve sv. Ivana Krstitelja. Zbog svog smještaja uz Novovešku cestu, kapela je orijentirana prema zapadu i svojim volumenom dominira prostorom.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
• 2020. godina
  Dana 22. ožujka 2020. godine, Zagreb je pogodio razoran potres koji je ozbiljno oštetio kapelu, što je dovelo do njenog zatvaranja. Tijekom godine, kapela je nažalost bila zatvorena veći dio vremena, a trenutno je u procesu obnove. Očekuje se da će nakon obnove ponovno postati važno mjesto okupljanja vjernika i posjetitelja.