Zagreb – Crkva sv. Martina pustinjaka

Povijest i kontekst

• Prapovijest i antika
  Najraniji tragovi života datiraju iz starijeg kamenog doba (špilja Veternica), dok se u brončano i željezno doba razvijaju nizinska naselja oko Save. U rimsko doba širim područjem dominira antički grad Andautonija (Šćitarjevo), čiji starosjedioci iščezavaju tijekom seoba naroda.
• Rani srednji vijek (8. – 11. st.)
  Nakon doseljavanja Hrvata u 7. stoljeću, nastaju prva starohrvatska naselja (Trnje, Kaptol, Grič, Vlaška ves). Godine 1094. ugarski kralj Ladislav osniva Zagrebačku biskupiju na Kaptolu, što označava početak pisane povijesti grada.
• 12. stoljeće
  Razdoblje učvršćivanja biskupske i kraljevske vlasti te razvoja trgovačkog i obrtničkog naselja podno Kaptola. Godine 1134. izdana je povelja s prvim pisanim spomenom biskupije i prvog biskupa Duha.
• 13. stoljeće
  Stoljeće pustošenja i rađanja autonomnog grada. Nakon provale Mongola 1242., kralj Bela IV. izdaje Zlatnu bulu kojom Gradec postaje slobodni kraljevski grad, a ubrzo se dovršavaju utvrde Gradeca i Medvedgrad.
• 1205.
  U ovom periodu dolaze cistercitski redovnici u Hrvatsku, koji započinju izgradnju samostana i crkve na otoku rijeke Save, čime se postavlja osnova za kasniju gradnju kapele sv. Martina.
• 1209.
  Dokumenti Zagrebačke biskupije spominju izgrađenu kapelicu sv. Martina, koja se tada nalazila u Podgrađu uz Savu, što ukazuje na dugovječnu prisutnost ovog objekta u lokalnoj zajednici.
• 14. stoljeće
  Razdoblje gospodarskog jačanja, razvoja obrtništva, prvih cehova te uspostave javnih i zdravstvenih službi. Iz 1355. godine potječe prvi spomen ljekarne u Zagrebu, a 1368. proveden je prvi popis stanovništva.
• 15. stoljeće
  Doba turske opasnosti koje potiče dodatno utvrđivanje gradskih naselja i jačanje obrtničkih udruženja. Kralj Matijaš Korvin 1466. potvrđuje statuse cehova te odobrava utvrđivanje Kaptola zidinama.
• 16. stoljeće
  Gradec i Kaptol postaju ključno političko i obrambeno središte. Hrvatski sabor 1557. godine Zagreb prvi put službeno naziva glavnim gradom (“kraljevskom varoši na brdu Gradcu”).
• 17. stoljeće
  Stoljeće barokne obnove, dolaska isusovaca (1606.), razvoja obrazovanja i tiskarstva. Kralj Leopold I. 1669. priznaje status sveučilišta Kraljevskoj akademiji, čime počinje visokoškolska povijest grada.
• 1677.
  Kapela je opisivana kao zidana i cijela nadsvođena, a u njoj je postavljen oltar sa slikom sv. Martina.
• 18. stoljeće
  Širenje grada u podgrađe (donji dio), preseljenje plemstva te preobrazba Zagreba u trajno političko i kulturno središte nakon velikog požara u Varaždinu 1776. godine, kada se u Zagreb sele središnje državne ustanove.
• 19. stoljeće
  Doba narodnog preporoda, industrijalizacije, gradnje željeznice (1862.) i spajanja Gradeca, Kaptola i okolnih naselja u jedinstveni Zagreb 1850. godine. Razorni potres 1880. potiče sveobuhvatnu historicističku obnovu Donjega grada pod vodstvom Bolléa i Kleina.
• 1898.
  Župnik Ljudevit Ivančan dokumentira izgled kapele i njenih okolnih prostora, koji su kasnije doprinijeli važnosti arhitektonskih intervencija za obnovu.
• 1899.
  Pod vodstvom arhitekta Hektora pl. Eckhela, kapela je obnovljena u neogotičkom stilu. Ova obnova uključivala je značajne intervencije na vanjskoj i unutrašnjoj strukturi kapele.
• 20. stoljeće
  Burno stoljeće ekspanzije, elektrifikacije (1907.), moderne arhitekture, prelaska Save i izgradnje Novog Zagreba (od 1957.). Godine 1987. Zagreb je domaćin Univerzijade, a 1991. postaje glavni grad neovisne i samostalne Republike Hrvatske.
• 20. stoljeće.
  Okoliš kapele doživljava velike promjene s prilagodbama pristupa i gradnjom drugih objekata, uz više intervencija na samoj kapeli.
• 1930.
  Oslikavanje svoda svetišta dodatno je obogatilo unutrašnjost kapele i istaknulo njen umjetnički karakter.
• 1994.
  Započinje nova obnova kapele pod vodstvom arhitekta Mladena Perušića, koja uključuje restorativne radove uz konzervatorske smjernice.
• 21. stoljeće
  Razdoblje u kojem Zagreb postaje suvremena europska metropola koja 2013. slavi ulazak u Europsku uniju. Nakon razornog potresa 2020. godine, grad pokreće opsežnu konstrukcijsku i cjelovitu obnovu povijesne jezgre.
• 2008.
  Završeni su unutrašnji radovi obnove, vraćajući kapeli njenu povijesnu vrijednost i ljepotu.
• 2020.
  Unatoč potresima koji su pogodili Zagreb, kapela sv. Martina ostaje bez većih oštećenja, ali se ukazuje potreba za daljnjim renoviranjem.