Muzej ninskih starina

Muzej ninskih starina dislocirana je arheološka zbirka i podružnica Arheološkog muzeja u Zadru. Smješten u samom povijesnom srcu Nina, ovaj muzej služi kao ključna institucija za prezentaciju bogate arheološke i povijesne baštine ovoga drevnog grada. Njegov stalni postav, uređen krajem 20. stoljeća, pruža uvid u dugu i složenu povijest Nina, od prapovijesti do srednjeg vijeka.

Povijest i osnivanje

Ideja o osnivanju muzeja u Ninu postoji već dugo, no Muzej ninskih starina, kao podružnica Arheološkog muzeja u Zadru, službeno je otvoren 1960. godine. Njegova svrha bila je čuvanje i izlaganje brojnih arheoloških nalaza prikupljenih tijekom sustavnih istraživanja ninskog područja, koje je bilo jedno od najvažnijih središta u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj. Smještaj muzeja u Ninu omogućava posjetiteljima da nalaze vide u neposrednoj blizini njihovih originalnih lokacija.

Zbirke i izlošci

Muzej ninskih starina kroz svoj postav prati razvoj Nina kroz različita povijesna razdoblja:

1. Prapovijest: Ovaj dio zbirke obuhvaća nalaze iz neolitika, eneolitika, brončanog i željeznog doba, svjedočeći o kontinuitetu naseljavanja ninskog područja. Ističu se predmeti liburnske kulture, autohtonog naroda koji je nastanjivao ovo područje prije dolaska Rimljana.

2. Antičko razdoblje (Rimsko doba): Nin, tadašnja Aenona, bio je važan rimski municipij. Muzejski izlošci iz ovog perioda uključuju kamene spomenike, natpise, skulpture, keramiku, staklo i metalne predmete, koji pružaju uvid u urbanizaciju, svakodnevni život i kulturu Rimljana u Ninu. Posebno su značajni ostaci rimskog hrama i mozaici.

3. Rani srednji vijek (Starohrvatsko razdoblje): Ovo je jedno od najvažnijih razdoblja za Nin, koji je bio prva prijestolnica hrvatskih narodnih vladara i važan crkveni centar. Muzej izlaže predmete koji svjedoče o tom zlatnom dobu, uključujući nakit, oružje, crkveni namještaj s prepoznatljivim hrvatskim pleterom te brojne kamene ulomke s natpisima.

4. Srednji vijek: Zbirka obuhvaća i predmete iz kasnijih srednjovjekovnih razdoblja, dokumentirajući razvoj Nina nakon ranosrednjovjekovnog procvata, uključujući mletačku i osmansku prisutnost.

Značajni izlošci i posebnosti

Jedan od najpoznatijih i najvrjednijih izložaka u Muzeju ninskih starina su ostaci dvaju brodova, poznatih kao Condura Croatica. Pronađeni u ninskoj luci 1966. godine i izvađeni 1974., datirani su u kasno 11. i rano 12. stoljeće. Ovi brodovi, dužine 7-8 metara, smatraju se najmanjim, ali i iznimno ubojitim ratnim brodovima u povijesti, a car Konstantin Porfirogenet spominje ih u svom djelu “De Administrando Imperio” govoreći o starohrvatskoj ratnoj mornarici. Replika Condura Croatica danas se može vidjeti u ninskoj luci, dok je original sačuvan u muzeju. Muzej također posjeduje kopiju dijela broda Serilia Liburnica iz 1. stoljeća, sličnog onima pronađenim u antičkoj luci u Zatonu.

Među iznimno vrijednim eksponatima ističe se i Višeslavova krstionica, datirana u 9. stoljeće. Iako se original krstionice čuva u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, u Muzeju ninskih starina izložena je njena vjerna replika. Ova krstionica, izrađena od mramora, ima iznimnu povijesnu i umjetničku vrijednost, a posebno je značajna zbog natpisa koji spominje kneza Višeslava, što je jedan od rijetkih sačuvanih pisanih dokaza o ranim hrvatskim vladarima. Predstavlja važan simbol pokrštavanja Hrvata i uspostave kršćanske vlasti.

Kao podružnica Arheološkog muzeja u Zadru, Muzej ninskih starina igra ključnu ulogu u istraživanju, zaštiti i prezentaciji kulturne baštine Nina, pružajući posjetiteljima jedinstven uvid u arheološko bogatstvo ovog područja.