Franjevački samostan u Karinu Donjem
Na obali, na iznimno slikovitom mjestu, nalazi se i najvažniji spomenik karinske proslošti Franjevački samostan Blažene Djevice Marije.
Franjevački samostan u Karin podignut je u 15. stoljeću nedaleko mjesta gdje se nekada nalazio mnogo stariji benediktinski samostan.
Utemeljio ga je Nikola Lapsanović, gospodar grada Karina, potomak hrvatskog roda Lapčana.
Samostan je pretrpio velika oštećenja u vrijeme osmansko-mletačkih sukoba, a temeljitu obnovu doživio je početkom 18. stoljeća.
Bio je graden u gotičkom stilu, o čemu sjedoči oblik zazidanih prozora na crkvi i zvoniku. Umjesto njih su u doba obnove u 18. stoljeću, po završetku osmanske vladavine, otvoreni polukružni, barokni prozori.
Danas je to najstariji samostan franjevačke provincije Presvetog otkupitelja. Samostan je poznat i po bogatoj knjižnici koja nažalost nije otvorena za javnost.
Lokacija
Benkovac
Prvi tragovi ljudskog života na području Benkovca pronađeni su oko sela Smilčić i pripadali su danilskoj kulturi. Prije rimskog osvajanja, područje je naseljavalo ilirsko pleme Liburni. Tijekom rimskog građanskog rata, Liburni su stali na stranu Cezara. Rimljani spominju sljedeća liburnska naselja: Nedinum (Nadin), Carinium (Karin), Varvaria (Bribir) i Asseria (Podgrađe). U 7. stoljeću područje su naselili Hrvati. Područje Benkovca nalazilo se na raskrižju četiriju hrvatskih županija – Novljanske, Sidraške, Bribirske i Karinske. Nedaleko od sela Šopot pronađen je natpis iz 9. stoljeća koji spominje Branimira kao hrvatskog kneza.
IstražiBarok
U hrvatskoj barok se javlja u 17. stoljeću, a traje sve do kraja 18. stoljeća. U to vrijeme Hrvatska je ponovno ujedinjena s dijelovima svog teritorija koje su okupirali Mletačka Republika i Osmansko Carstvo, nakon stoljeća rascjepkanosti i podjela. Ovo ponovno ujedinjenje ne samo da je donijelo političku stabilnost i ekonomski prosperitet, već je potaknulo kulturni preporod i procvat umjetnosti u svakom segmentu.
IstražiGotika
U Hrvatskoj se gotika javila relativnio kasno. Osim u 13. i 14. stoljeću koliko traje u Europi kod nas njen je utjecaj vidljiv i u 15. i 16 stoljeću – npr. na trogirskoj i šibenskoj katedrali. Također na prostoru hrvatske, često se na gotičkim građevinama, mogu vidjeti primjese romanike i renesanse. Gotički utjecaj iz europskih zemalja, prilagođavao se vlastitim mogućnostima i potrebama i tako stvarao “domaći likovni izraz”. Ta mješavina stilova najizraženija je u Dalmaciji. Sjeverni krajevi bili su izloženiji utjecajima srednje Europe, dok su primorski krajevi svoj likovni izraz vezali uz talijanske uzore.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.