Crkva sv. Nikole u Prahuljama kod Nina
Prema predaji, u Ninu se okrunilo sedam vladara iz hrvatske dinastije, koji su pri krunidbi bili obvezni s pratnjom dojahati do crkve sv. Nikole.
Tu su se predstavljali narodu i u znak kraljevske vlasti mačem s humka zasijecali na sve četiri strane svijeta.
Lijepa je priča sasvim primjerena dojmljivoj crkvi na uzvisini s obrambenom kulom, ali čini se da baš i nije previše uvjerljiva kada se zna da potječe s kraja 11. st. ili početka 12. st. i da je jedini primjer takvog tipa ranoromaničke građevine u Dalmaciji.
A u to vrijeme više nije bilo narodnih vladara jer su na hrvatsko prijestolje zasjeli vladari iz ugarske dinastije Arpadovića. Stoga ako predaji ima i ponešto istine, to se moglo odnositi samo na neku crkvu koja je bila na istom mjestu ili u blizini.
Neobična romanička crkvica Sv. Nikole nalazi se u predjelu Prahulje nadomak Nina, na rubu obradivoga Ninskog polja, na prapovijesnoj liburnskom grobnom humku.
Crkvica sv. NIkole sazidana je malim uslojenim kamenjem na zemljanom humku koji se uzdiže iznad polja. Tlocrt crkvice je čisti trolist, svodovi oblikuju četverolist a pravokutni ulazni krak je presvođen plitkom kupolom kružnog presjeka – kalotom. Dugačka je 5,90 m, široka 5,70 m, visoka 6 m (unutarnje mjere), dok su zidovi debljine 50 cm.
Zbog opasnosti od Turaka na crkvicu se u 16. ili 17. stoljeću nadograđuje obrambeno krunište s 8 zubaca koje je služilo kao izvidnica.
Od davnina se u crkvici održava sveta misa na dan sv. Nikole za zaštitu pomoraca i putnika, a u novije vrijeme se u crkvici održava sveta misa na spomendan sv. Marka s blagoslovom polja.
Lokacija
Nin
Nin (Aenona ili Nona) grad u Zadarskoj županiji, povijesno je središte smješteno na otočiću promjera samo 500 metara. Nalazi se u laguni na istočnoj obali Jadranskog mora, okružen prirodnim pješčanim plažama, a s kopnom je povezan s dva kamena mosta iz 16. stoljeća. Današnji grad na otočiću osnovan je prije 3000 godina i jedan je od najstarijih gradova na istočnom Jadranu. Područje Nina prvi su kolonizirali drevni mediteranski narodi.
IstražiPredromanika
Najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata javljaju se nakon 800., u vezi s prihvaćanjem kršćanstva; to su crkvice raznolikih tlocrta sa svodovima ili malim kupolama, sačuvane u Ninu, Omišu, Stonu, Trogiru (Sv. Barbara), na Krku. Od većih zgrada, izgrađeno je mnogo crkava, uglavnom uzdužnih, jednobrodnih ili trobrodnih. Takva je i crkva sv. Spasa na vrelu Cetine, iz 9. st. Crkva ima snažne oble kontrafore (izvanjske nosače), što joj daju osobine utvrde, dok je ulaz naglašen moćnim tornjem – zvonikom usred pročelja. Nastaje i mnoštvo manjih crkava raznovrsnih zanimljivih oblika, longitudinalnih ili centralnih. Najveća i najsloženija crkva kružne osnove iz 9. st. je crkva sv. Donata u Zadru. Kao klesana dekoracija ističe se između IX. i XI. st. pleterna ornamentika, koja se je bogato razvila u starohrvatskoj umjetnosti.
Istraži
Recenzije
Još nema recenzija.